• Siromaštvo krši ljudska prava

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    U prisustvu nekoliko stotina hiljada ljudi, 17.oktobra 1987. godine u Parizu je otkrivena  spomen ploča na kojoj su zapisane reči Jozefa Vresinskog, osnivača međunarodnog „ATD Pokreta četvrtog sveta“: „Tamo gde je čovek prisiljen da živi u siromaštvu, krše se ljudska prava. Naša je uzvišena dužnost da se ujedinimo u borbi za poštovanje ovih prava.“

    U znak sećanja na ovaj događaj, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1992. godine proglasila 17. oktobar Međunarodnim danom borbe protiv siromaštva i pozvala sve države članice da aktivno rade na iskorenjivanju siromaštva. Poziv je upućen i organizacijama civilnog društva.

    U godini u kojoj je doneta pomenuta odluka, skoro polovina stanovnika „trećeg sveta“ je živela u velikom siromaštvu. Iz godine u godinu broj siromašnih se smanjivao, pa se 2010. godine, u poređenju sa 1992. godinom, broj siromašnih ljudi u svetu smanjio za 750 miliona.

    Siromaštvo je složen, multidimenzionalan i teško iskorenjiv problem. Pored toga, siromaštvo je i globalni problem, prisutan i u najbogatijim državama i regionima. Siromašnih ljudi, dakle, ima i u Evropskoj uniji, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama; ono se lakše podnosi u bogatim, nego u siromašnim i ratom razorenim državama.

    U našoj zemlji oko 250 hiljada građana koristi novčanu socijalnu pomoć, oko pola miliona stanovnika, prema izveštaju Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije, nije u stanju da zadovolji osnovne egzistencijalne potrebe, dok četvrtina stanovništva živi u riziku od siromaštva.  Subjektivni osećaj siromaštva je još veći.

    Siromaštvo najteže pogađa najmlađe. Deca koja rastu u nemaštini i bedi veoma teško ostvaruju svoja prava na život, igru, razvoj, obrazovanje i imaju znatno manje šanse da uspeju u životu.  Pored dece, na udaru siromaštva su i pripadnici romske zajednice, stanovnici ruralnih sredina, samohrani roditelji, osobe sa invaliditetom i njihove porodice, žene, posebno one starije dobi, migranti i druge kategorije stanovništva.

    Skrećući pažnju javnosti na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman želi da podseti da je iskorenjivanje siromaštva obaveza svih članova društva koje, kao naše, želi da počiva na načelima socijalne pravde. Život bez siromaštva je ljudsko pravo i svaki građanin, prema tekstu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, ima pravo na standard života koji obezbeđuje zdravlje i blagostanje, njegovo i njegove porodice, uključujući hranu, odeću, stan i lekarsku negu i potrebne socijalne službe.

    Pokrajinski ombudsman je svestan da će, u uslovima ograničenih ekonomskih mogućnosti i krize izazvane pandemijom  korona virusa, ostvarivanje plemenitih ciljeva Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima zahtevati dodatne napore od svih nas. Pa, ipak, Pokrajinski ombudsman želi da naglasi da siromaštvo nije individualni problem i da se ono ne može svesti samo na male ili nikakve prihode i nedostatak hrane i odeće. Siromaštvo ne otežava samo pristup ljudi svetu rada, nego i njihov pristup zdravoj pijaćoj vodi, čistom vazduhu, obrazovanju, bezbednoj sredini. Ono podrazumeva nesigurnost, nemoć, podložnost nasilju, marginalizaciju i odsustvo iz ekonomskog, političkog i kulturnog života društva u kome žive. Mogućnosti siromašnih ljudi da izraze svoj stav i organizuju život u skladu sa svojim ciljevima veoma su ograničene, navodi se u saopštenju pokrajinskog zaštitnika građana.

    Siromaštvo ima mnogo lica. Pokrajinski ombudsman očekuje da se o svakom od tih lica  vodi računa, kako bi se, podržavajući mere i aktivnosti nadležnih institucija, društvo u Srbiji što više približilo svom normativnom idealu –  republici zasnovanoj na socijalnoj pravdi, ljudskom dostojanstvu i poštovanju ljudskih prava.

    U prisustvu nekoliko stotina hiljada ljudi, 17.oktobra 1987. godine u Parizu je otkrivena  spomen ploča na kojoj su zapisane reči Jozefa Vresinskog, osnivača međunarodnog „ATD Pokreta četvrtog sveta“: „Tamo gde je čovek prisiljen da živi u siromaštvu, krše se ljudska prava. Naša je uzvišena dužnost da se ujedinimo u borbi za poštovanje ovih prava.“

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Kako funkcioniše Alimentacioni fond

    Ministarka bez portfelja Tatjana Macura objasnila je za RTS kako se računa iznos koji se dobija iz Almentacionog fonda za jedno dete. Jovana Ružičić iz Centra za mame smatra da će sama […]