• Šta je pokazalo prvo istraživanje o dolasku stranaca u Srbiju

    Broj stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine bio je 41.273, što je za oko 9,5 puta više nego 2012. godine.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Šta je pokazalo prvo istraživanje o dolasku stranaca u Srbiju
    Foto: Pixabay

    To je pokazalo istraživanje Republičkog zavoda za statistiku pod nazivom „Imigracija stranaca u Republici Srbiji“.

    Šefica Odseka za demografiju i statistiku zdravstva Gordana Bjelobrk rekla je da RZS po prvi put objavljuje ovakvu statistiku, kao i da je istraživanje rezultat saradnje te institucije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.

    Prema njenim rečima, najveća stopa rasta broja stranaca od skoro 13,5 puta u 2023. u odnosu na 2012. je zabeležena u Vojvodini, na drugom mestu je Beogradski region sa porastom od deset puta, dok ostali regioni beleže rast od oko šest puta.

    Ona je naglasila da skoro dve trećine stranaca koji su u periodu od 2012. do 2023. imigrirali u Srbiju čine muškarci, dok žene čine samo trećinu.

    „Skoro 66 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine su muškarci, dok 34 odsto čine žene. Najviše muškaraca stranih državljana je te godine imigriralo u Beogradski region, njih 44 odsto, dok ih je u regione Šumadije i Zapadne Srbije imigriralo najmanje, odnosno 12 odsto. Žene strane državljanke su, takođe, najčešće imigrirale u Beogradski region i čine 55 odsto, a najmanje, samo šest odsto, ih je u regionu Južne i Istočne Srbije“, navela je Bjelobrk.

    Ona je rekla da je prosečna starost stranca imigranta u Srbiju oko 33 godine, dok u Beogradskom regionu ona iznosi oko 30 godina, a najvišu prosečnu starost od 38 godina beleže stranci koji su imigrirali u regione Južne i Istočne Srbije.

    „Svaki deseti stranac koji je imigrirao u 2023. godini je mlađi od 15 godina i najviše ih je imigriralo u Beogradski region. Lica u radnom kontigentu čine 88 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju, a skoro polovina njih je imigriralo u Beogradski region. Lica starija od 65 godina koja nisu sklona migratornim kretanjima čine 1,4 odsto i najčešće su došla u Vojvodinu“, istakla je Bjelobrk.

    Kako je dodala, skoro 73 odsto stranaca koji su imigrirali u 2023. godini boravi u 13 opština od kojih devet opština pripada Gradu Beogradu, a na prvom mestu je Novi Sad sa oko 6.900 imigranata u 2023. godini.

    „To su gradovi koji, kada su u pitanju unutrašnje mogracije, takođe privlače najviše stanovnika i te opštine će u narednom periodu moći da nadomeste negativan prirodni priraštaj pozitivnim migracionim tokovima“, poručila je ona.

    Bjelobrk je naglasila da su ruski državljani na prvom mestu po broju imigranata u Srbiji, kao i da je najveći deo njih došao 2022. i 2023. godine.

    „Posmatrano po polu, do 2019. godine je bio veći udeo žena, a u 2019. je došlo do promene u polnoj strukturi jer dolazi više muškaraca državljana Rusije. Nakon toga, u vreme pandemije korona virusa 2020. i 2021. imamo veći udeo žena, ali u 2022. i 2023. godini je opet veći udeo muške populacije“, objasnila je ona.

    Prema njenim rečima, prosečna starost ruskog državljanina koji je 2023. došao u Srbiju je oko 30 godina što upućuje na zaključak da je reč o porodicama.

    „Takav imigracioni tok će se možda zadržati u Srbiji duže što svakako odgovara našoj sumornoj demografskoj slici. Svako stanovništvo koje dolazi u nekom reproduktivnom periodu, a pogotovo sa porodicama, je dobrodošlo“, naglasila je Bjelobrk.

    Kako je rekla, na drugom i trećem mestu su imigranti iz Kine i Turske, ali za razliku od državljana Rusije, iz tih država uglavnom dolaze muškarci.

    „Prosečna starost kineskog državljanina je 39 godina, dok je prosečna starost turskog državljanina 36 godina i to su uglavnom muškarci, što nas upućuje da oni u Srbiji borave uglavnom zbog rada i ne možemo da predvidimo da li će oni ostati u Srbiji duže“, rekla je ona.

    Bjelobrk je istakla da imigracija stranaca u Srbiju beleži veći udeo radno sposobnog stanovništva, a manji udeo lica mlađih od 15 i starijih od 65 godina u odnosu na imigraciju u zemlje EU.
    Dodala je da imigracija stranih državljana koji dolaze zbog rada može da bude pozitivan predznak i da pokaže da naše tržište rada zahteva uvoz radne snage.

    „U budućnosti očekujemo pad broja imigranata u odnosu na 2023. godinu jer je tada bio pik, ali je očekivanje da će ih svakako biti više u odnosu na neki raniji period“, istakla je Bjelobrk.

    Prema njenim rečima, preliminarni rezultati istraživanja za 2024. godinu pokazuju da 101.413 stranih državljana imaju odobren boravak ili stalno nastanjenje u Srbiji.

    „Za 2024. ćemo moći da objavimo konačnu imigraciju kada prođe cela 2025. godina jer ne možemo da znamo ko je ovde duže ili kraće od godinu dana“, istakla je Bjelobrk.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp

    Tagovi:

  • Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Struja od 1. oktobra skuplja za 6,6 odsto

    Na zahtev "Elektroprivrede Srbije" a.d. Beograd, Savet Agencije za energetiku Srbije je na današnjoj sednici dao saglasnost na odluku o ceni električne energije za garantovano snabdevanje koje će […]