U KC Srbije zbrinuto 17 povređenih iz Kočana, operisani stabilno
U Srbiji je na lečenju 30 teško povređenih građana u velikom požaru u Kočanima u Severnoj Makedoniji. Prof. dr Milan Stojičić, direktor klinike za plastičnu hirurgiju i rekonstrukciju UKC, ističe da se radi o mladima, a da najmlađi pacijent ima 17 godina.

Kaže da u ovom trenutku nisu potrebni davaoci kože, krvi ima dovoljno i svega što je potrebno za lečenje pacijenata iz Kočana.
Sedam dana je od teške nesreće u Severnoj Makedoniji. Prvi pacijenti su u Srbiju stigli u noći između nedelje i ponedeljka i leče se u tri zdravstvene ustanove u Srbiji.
U Nišu je jedan povređeni pacijent, na Vojnoj medicinskoj akademiji u Beogradu 12, a 17 Urgentnom centru, Kliničkog centra Srbije.
Doktor Milan Stojičić navodi da od 17 pacijenata u Urgentnom centru Kliničkog centra Srbije, dvoje zahteva mehaničku ventilaciju, da je dvoje je operisano, kao i da su oni dobrog opšteg stanja i da postoperativni tok protiče uredno.
Dodaje i da će u toku sledeće sedmice biti operisano još sigurno petoro, šestoro pacijenata.
„Imam i dobre vesti, nekoliko pacijenata će biti verovatno moguće prevesti na odeljenje, jer njihova disajna funkcija se oporavlja uspešno, a opekotine su takve da ne zahtevaju boravak u jedinici intenzivnog lečenja. Radi se o mlađim ljudima, najmlađa, odnosno najmlađi pacijent ima 17 godina, 35 godina ima samo jedan pacijent, inače ostali su svi oko 20 godina stari, tako da je jedna mlada populacija“, ukazuje Stojičić.
Da li su potrebni dobrovoljni davaoci kože
Objašnjava da, kada je reč o operacijama kod pacijenata, da se radi o uklanjanju devitalizovanog tkiva i pokrivanju autotransplantatima.
„To znači da se njihova sopstvena koža uzima sa drugih regija i transplantira na zone, opečene zone. Kod jednog pacijenta sigurno i planira se otprilike za jedno pet dana operacija druge ruke. Jedna je završena i planira se operacija druge ruke. Na njoj čekamo da vidimo zone koje će spontano uspeti da zarastu, a ostalo će biti operisano. Opekotine su do 28 odsto telesne površine“, ističe profesor.
Takođe, navodi i da dobrovoljni davaoci kože nisu potrebni, jer će se kod nekih pacijenata primenti i zamenike kože, a nakon toga će defekti biti zatvoreni autotransplantatom. Uvek se, kaže, zatvara transplantatom sopstvene, kada je to moguće.
„U ovom trenutku nisu potrebni davaoci kože, krvi ima dovoljno i svega što je potrebno za lečenje ovih pacijenata“, naglasio je direktor klinike za plastičnu hirurgiju i rekonstrukciju.
Moguće komplikacije i oporavak
Doktor Stojičić objašnjava da obično za 14 dana imaju definitivni rezultat, to znči da se već posle sedam dana transplantati uspostavljaju, imaju potpuno svoju vaskularizaciju.
„Idealno je da se primi 100 posto, mi smo zadovoljni i sa manjim procentima, s 80 odsto, ali, kažem, nadamo se da će kod ovih što su operisani biti potpuno uspešno“, očekuje profesor.
Nakon toga sledi faza fizikalne medicine, oporavka. Radi se o inhalacionim povredama, zbog toga, navodi doktor, stalno imaju anesteziologa i intenzivistu koji je posvećen njima, takođe neprekidnu podršku pulmologa i bronhologa, što je za njih najvažnije, i postepeno kako se oporavlja disajna funkcija.
To, nažalost, nisu jedine komplikacije koje se mogu javiti.
„Komplikacije nastaju potencijalno, znači i na svim mogućim organima, ali zato imamo i abdominalne hirurge, imamo i nefrologe, psihijatra svakodnevno. Profesor Milovanović dolazi, obilazi pacijente sa svojim timom i pruža tu medikamentoznu, ali i lečenje lepom reču, da kažem“, ističe Stojičić.
Naglašava da su svi pacijenti koji su na mehaničkoj ventilaciji životno ugroženi, ali da mogu biti i ostali u zavisnosti od lečenja. Infekcija je, upozorava, jedna od komplikacija koja se može, naravno, i najčešće javlja kod pacijenata sa opekotinskim ranama koja može životno da ugrozi njih, a i mnoge druge.
Inače usled trenutne epidemiološka nigde nisu dozvoljene posete, a u jedinici intenzivnog lečenja nikada i nisu dozvoljene. Informacije se rodbini pacijenata daju svakog dana u 13 časova i u stalnom su kontaktu sa njima.
Apel mladima – ne penjite se na vagone
Stijačić posebno ukazuje da su jutros imali prijem teškog pacijenta, mladića koji je opekotine zadobio tako što se popeo na vagon, i usled udara električne struje ima teške telesne povrede.
„Apelujem na mlade ljude, da ne rade to, da se ne penju, nažalost to su često fatalne povrede. I klinika je puna, znači i tamo imamo pacijente koji su do 60 odsto telesne površine“, upozorio je prof. dr Milan Stojičić.