• Ukorenjena praksa da se žene odriču nasledstva u korist muških potomaka i dalje često jača od zakona

    Zakon o Nasleđivanju je jasan. Nakon smrti roditelja imovina se deli na jednake delove. Međutim, iako su žene već sedam decenija pravno i politički izjednačene, ukorenjena praksa, posebno u selima, da se žene odriču nasledstva u korist muških potomaka i dalje je često jača od zakona.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Ukorenjena praksa da se žene odriču nasledstva u korist muških potomaka i dalje često jača od zakona
    Foto: Pixabay

    Gotovo svaka druga žena u Srbiji odrekne se svog dela nasledstva uglavnom u korist brata. To su uradile i baka i mama i tetka Jelene Ružić. Ona je prva u svojoj porodici koja je razgovarala o podeli nasledstva na jednake delove.

    „Kada razmišljam o tome, ne mogu da se setim skoro nijedne žene da je prihvatila svoj deo nasledstva, jer se to smatra društveno neprihvatljivim. Ja ću svakako uzeti svoj deo nasledstva. Moj brat i ja smo već razgovarali o tome i on smatra da kao žensko dete po zakonu treba da prihvatim svoj deo nasledstva i da ga podelimo“, kaže Jelena Ružić za RTS.

    Žene često nisu ni svesne svih posledica svog odricanja, jer prema Zakonu o socijalnoj zaštiti ukoliko se odreknu svog dela nasledstva gube pravo na socijalna davanja i pomoć, a neretko se u ostavinskoj raspravi svog dela odriču i u ime svoje dece. Ipak, kako kažu, najteži je osećaj nepripadnosti porodici iz koje su potekle.

    „Nije samo bitno imati neku imovinu na svoje ime, što smo shvatili da žene zapravo nemaju, već je mnogo bitnija ta emotivna podrška i ta neka ucena porodice koja je dosta česta u ovim slučajevima i da to odricanje nikada nije dobrovoljno iako u ostavinskom procesu uvek morate dobrovoljno to da kažete“, navodi Katarina Ranković iz Ženskog udruženja Kolubarskog okruga.

    Iako Zakon o nasleđivanju ne prepoznaje pol naslednika, prema Republičkom geogetskom zavodu žene su vlasnice samo 24 odsto imovine, a vlasnice zemlje u ruralnim područjima tek 16 procenata.

    „Samo iz ta dva podatka možete da zaključite koliko i dalje ti patrijahalni obrasci diktiraju nejednake odnose moći, a to ženama svakako otežava položaj i na tržištu rada i u opšte ekonomski položaj i mogućnost za pokretanje samostalnog biznisa i podizanje kredita“, smatra Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti.

    Da bi žene jednog dana mogle da uzmu svoj deo nasledstva a da cela porodica ne prestane da govori sa njima, Žensko udruženje Kolubarskog okruga pokrenulo je kampanju „Koliki je moj deo“ u saradnji sa GIZ-om, kroz koju edukuju nove generacije.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Zaplenjena droga za silovanje, uhapšen muškarac

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su N. V. (1986), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo […]