• EU: U pripremi zakon za zaštitu dece – čet aplikacije mogle bi da skeniraju svaku poruku, link i fotografiju

    Evropska unija priprema zakon, široj javnosti poznat kao „Čet kontrol“, kojim bi se država i društvo uhvatili ukoštac sa pedofilijom. Ako predlog bude usvojen 14. oktobra, aplikacije poput Vinera, Signala, Votsapa, moraće da skeniraju svaku poruku korisnika, svaki link i fotografiju, čak i kada su zaštićeni.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    EU: U pripremi zakon za zaštitu dece – čet aplikacije mogle bi da skeniraju svaku poruku, link i fotografiju
    Foto: Pixabay

    Dok deo zemalja članica EU smatra da bi to bio korak ka boljoj zaštiti dece, druge smatraju da bi se time narušila privatnost korisnika čet aplikacija.

    Tokom rasprave o takozvanom „čet kontrol zakonu“ Evropske unije, države članice iznose različite stavove o tome da li bi skeniranje privatnih poruka, linkova i fotografija u aplikacijama kao što Signal i Votsap pomoglo u borbi protiv pedofilije, ili bi predstavljalo neprikosnoveni nadzor nad privatnošću.

    Igor Jurić, direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu rekao je u Jutarnjem programu RTS-a da je reč o izazovnoj, ali po njegovom mišljenju možda i neophodnoj meri.

    „Uvid u komunikaciju koji bi zakon omogućio mogao bi da pomogne u identifikaciji predatora i spreči zloupotrebe“, kaže Jurić.

    Međutim, dodaje, postoji i rizik da se privatnost značajno naruši i da se takvi nadzori zloupotrebe, ili primene u neviđenom obimu.

    „Rasprava je o tome da li je moguće postići balans, a da privatnost ne postane kolateralna šteta“, navodi Jurić.

    Pozicije zemalja članica variraju. Francuska i Italija podržavaju strože mere za zaštitu dece, dok Belgija, Austrija i Holandija upozoravaju na mogući opsežni nadzor privatne komunikacije i rizik za slobodno informisanje.

    U Srbiji, pitanje je da li bi slična zakonska rešenja mogla da se primene, s obzirom na različite pravne okvire i medijski kontekst.

    Jurić ističe da bi u našoj zemlji prijavljivanje i edukacija građana bili ključni koraci.

    „Prvo, edukacija kako prepoznati sadržaje zloupotrebe i kako ih prijaviti. Drugo, bolja saradnja sa institucijama i medijima da bi se materijali zaštitili i reagovalo brzo“, kaže Jurić.

    Dodaje da bi primena takvih mera u Srbiji izazvala polemiku o privatnosti, ali da je potrebno razmotriti izgradnju zaštitnih mehanizama i provera kako bi se izbegle zloupotrebe.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija