• Istraživanje: Gejmeri pod istom količinom stresa kao i maratonci

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Gejmeri (profesionalni igrači raznih video-igrica) provode dnevno i do 15 časova pred računarom, a istraživanja pokazuju da ih to stavlja pod istu količinu stresa kao i maratonce.

    Mnogi od najuspešnijih svetskih gejmera pretvorili su svoj hobi u karijeru i tako zaradili milione dolara.

    Portal „Meil onlajn“ upustio se u istraživanje kako bi otkrio idealnu dob, građu, ishranu, pa čak i veličinu šake profesionalnih gejmera.

    U novoj studiji, dr Lindsi Miglior, etablirani britanska lekar za „i-sportove“ (net igrice), pokušala je da otkrije idealnu veličinu ruke za profesionalne igrače.

    Ispitala je više od 90 igrača starosti od 18 do 44 godina i uporedila mere njihovih ruku sa uspehom u popularnim kompjuterskim igrama, uključujući „Call of Duty“, „Mario Kart“, „Fifa“… Rezultati su pokazali da idealna veličina prstiju varira zavisno od igre.

    Utvrđeno je da su igrači sa malim prstima bolji u igrama visokog intenziteta kao što je „Mario Kart“.

    Međutim, oni s velikim prstima bili su bolji u dužim igrama koje zahtevaju više izdržljivosti, uključujući „Call of Duty“.

    Akteri istraživanja dovršili su i „test klika“, kako bi videli koliko brzo mogu kliknuti na svoj kontroler ili miš u periodima od 5, 30 i 100 sekundi.

    Rezultati su otkrili da su na testu od pet sekundi igrači sa kratkim prstima i malim rukama mogli brže da kliknu. Na testu od 30 sekundi najbolje su prošli igrači sa velikim rasponom prstiju i širinom dlana. Konačno, na testu od 100 sekundi najbolje su prošli ponovo igrači sa dužim prstima.

    Dr Miglior je zaključila da je optimalna veličina ruke za gejmere 7,6 centimetara od vrha do baze kažiprsta, maksimalni raspon od vrha palca do vrha malog prsta od 22,8 centimetara, a širina dlana od 8,7 centimetara.

    Kako se radi sve više istraživanja o video-igrama, nauka o tom sportu sve više proširuje svoje vidike.

    Iako se igranje često doživljava kao „lena aktivnost“, nedavna studija je otkrila da muški igrači mogu da sagore 420 kalorija tokom dvosatnog igranja, dok gejmerke mogu sagoreti do 472 kalorije, što je ekvivalent od čak 1.000 trbušnjaka.

    Količina proizvedenog kortizola kod gejmera je, otprilike kao kod vozača trkaćih automobila.

    To je, u kombinaciji sa visokim pulsom, ponekad čak 160 do 180 otkucaja u minuti, što je jednako onome što se događa tokom vrlo brzog trčanja, gotovo maratona.

    „Ovaj sport je zahtevan kao i većina drugih sportova, ako ne i zahtevniji“, ističe profesor Ingo Frobose, koji je vodio studiju.

    Kako bi se nosili sa tim stresovima, igrači moraju biti u vrhunskoj fizičkoj kondiciji.

    Zato profesionalni igrači konzumiraju znatno manje šećera i brze hrane nego šira javnost. U proseku, igrači jedu jednu pločicu čokolade i jedan mali tanjiri slanih zalogaja sedmično. Brzu hranu i gotove proizvode jedu samo dva puta sedmično.

    Takođe, 14,8 odsto profesionalnih gejmera su vegani ili vegetarijanci, ali većina još jede meso.

    U proseku, karijera profesionalnih gejmera vrlo je kratka i obično završava do 25. godine života.

    Takođe, nije iznenađujuće da duge sesije igranja pred računarom i svetlom ekrana narušavaju vid igrača.

    Zato osobe koje su kratkovide, dalekovide ili pate od drugih zdravstvenih problema sa očima, teže mogu postati gejmeri.

    Međutim, postoji nekoliko stvari koje igrači mogu učiniti kako bi zaštitili oči. To uključuje ulaganja u igračke naočare sa filterima plavog svetla i u filtere na ekranu, te usredsređenost na udaljene objekte kako bi se pomogli istezanje cilijarnih mišića koji fokusiraju oči, navodi „Dejli mejl“.

    Gejmeri (profesionalni igrači raznih video-igrica) provode dnevno i do 15 časova pred računarom, a istraživanja pokazuju da ih to stavlja pod istu količinu stresa kao i maratonce.

     

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Svet

    Danas počinje jesen

    U 20 časova i 19 minuta na severnoj hemisferi počinje jesen, a u isto vreme na južnoj Zemljinoj polulopti počinje proleće, saopštilo je Astronomsko društvo "Ruđer […]