Starosne granice za penziju: Ko mora najkraće a ko najduže da radi u regionu?

Ipak, definicije zakonske starosne granice za penziju razlikuju se od zemlje do zemlje.

Ipak, često je ova granica za godinu ili dve niža kada su u pitanju žene, u odnosu na muškarce.

Crna Gora

Osiguranik u Crnoj Gori stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 66 godina života ako je muško, odnosno 64 godine života ako je žensko,

Osim starosne granice, državljanin mora imati najmanje 15 godina staža osiguranja.

Hrvatska

Pravo na starosnu penziju u Hrvatskoj stiče osiguranik sa punih 65 godina života i 15 godina penzionog staža.

Kada je reč o ženama, potrebno je da navrše 63 godine.
Ipak, kako se najavljuje, do 2030. godine biće jednaka starosna dob za žene i muškarce, fiksirana na 65 godina.

BiH

Da bi se otišlo u starosnu penziju u Bosni i Hercegovini, potrebno je ispuniti jedan od dva uslova.

To je da imate 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža ili da imate 40 godina radnog staža bez obzira na godine života.

Pomenuti uslovi jednaki su i za muškarce i za žene.

Slovenija

U Sloveniji je starosna granica za oba pola 65 godina.

Međutim, u penziju mogu i mlađi penzioni osiguranici uz uslov da imaju 40 godina radnog staža, ali ne pre 60. godine života.

Albanija

Muškarci u Albaniji mogu otići u penziju sa 65 a žene sa 61 godinu starosti.

Mađarska

Kao i u Albaniji, potrebno je 65 godina starosti da bi stanovnik ove zemlje otišao u penziju.

Starosna granica bila je 63 godine u 2018., ali je povećana na 65 do 2022. godine.

Osim toga, žene sa 40 godina staža mogu se penzionisati u bilo kom dobu.

Bugarska

U Bugarskoj, starosna granica za penzionisanje je 64 godine.

Ipak, ona će se postepeno povećavati i dostići 65 godina do 2029. godine za muškarce, a do 2037. za žene.

Rumunija

Ova zemlja odredila je starosnu granicu za penzionisanje muškaraca na 65, a za žene 62 godine.
Ipak, granica za žene se postepeno povećava, i očekuje se da će do 2030. dostići 63 godine.

Nemačka

U Nemačkoj se starosna granica za odlazak u penziju postepeno povećava, pa se očekuje da će do 2029. godine biti potrebno navršenih 67 godina da bi se stekao status penzionisanog lica.

Trenutna granica je 65 godina i 7 meseci. Ko pre toga ide u penziju, ne može da računa na pun iznos.

Takođe, dugo vremena je starosna granica za obavezno penzionisanje bila 65 godina, iako je u Istočnoj Nemačkoj bila 60 godina. 

Francuska

Prema novoj reformi iz marta ove godine, starosna granica za odlazak u penziju za većinu francuskih radnika treba da bude povećana sa 62 na 64 godine.

U Francuskoj, trenutna starosna granica za prevremeno penzionisanje iznosi 62 godine i za muškarce i za žene.

U stvari, 62 godine je starosna granica za prevremeno penzionisanje u skoro polovini zemalja, uključujući Švedsku, Portugal, Norvešku, Italiju, Grčku i Austriju.