• društvene mreže

    Zašto je važno znati slušati sebe, a ne samo druge

    Sa pojavom i razvojem društvenih mreža, čovek je neprekidno povezan sa drugima. Od prvog jutarnjeg pogleda na ekran telefona do poslednjeg večernjeg skrolovanja, izloženi smo neprekidnoj lavini podataka, sugestija, trendova i tuđih životnih priča. Digitalni i stvarni svetovi nameću nam standarde uspeha, recepte za sreću i definicije ispravnog života, dok glasovi porodice, prijatelja i društva formiraju eho očekivanja. U toj simfoniji spoljašnjih uticaja, postavlja se ključno pitanje: uspevamo li da čujemo šapat sopstvenog glasa?

    ASMR – Fenomen društvenih mreža

    Društvene mreže su prethodnih godina preplavljene ASMR (Autonomus Sensory Meridian Response – u prevodu: autonomni senzorni meridijalni refleks) sadržajima koji osvajaju milione širom sveta. Reč je o videima koji koriste specifične vizuelne i zvučne elemente za koje se tvrdi da izazivaju prijatan osećaj, pomažu u opuštanju i oslobađanju od stresa.

    Mladi u potrazi za ljubavlju – Da li virtuelni svet otežava prave odnose

    U studiji koja je obuhvatala 7.000 učesnika u 14 zemalja, skoro polovina ispitanika saopštila je da ima teškoća da započne i održi vezu. Dodatno obeshrabruje to što je pomenuti problem izraženiji među mlađim ispitanicima. Kako mladi ljudi u današnje vreme pronalaze partnere?

    Kako sprečiti „truljenje mozga“ zbog preterane upotrebe društvenih mreža

    Ukoliko vam je bliska navika da dugo skrolujete ili prevlačite prstom novi sadržaj na društvenim mrežama, nakon čega osećate da su vam intelektualne sposobnosti značajno oslabile, onda vam je poznata pojava koja stoji iza reči godine Izdavačke kuće Oksford univerziteta – „brain rot“ ili „truljenje mozga“.

    Uticaj društvenih mreža na mlade – zavisnost, pažnja od pet sekundi i iskrivljena realnost

    Pogoršano mentalno zdravlje, anksioznost, depresija, iskrivljena slika realnosti, zavisnost, nerazvijena empatija i nerazvijene kognitivne sposobnosti su najčešće štetne posledice koje se javljaju kod dece i mladih osoba zbog prekomerne upotrebe društvenih mreža, interneta i računarskih igara, a na koje godinama unazad ukazuju brojna istraživanja u svetu, ali i u Srbiji.

  • „Mozak ko kokice“ : zašto sve više ljudi ima taj problem

    Danas mnogi za ekranima provode i više od deset sati dnevno, pri čemu se puno vremena gubi na društvenim mrežama poput Fejsbuk, Instagrama, TikToka i drugih. Količina sadržaja na tim mrežama je neiscrpna, a algoritam je prilagođen svakom pojedincu kako bi mu prikazivao samo onaj sadržaj koji bi mu mogao biti zanimljiv, što dovodi do konstantnog skrolovanja i traženja nečeg još zanimljivijeg. Taj osećaj svima je vrlo dobro poznat.

    Preporuke psihologa: Pravila za korišćenje telefona kod dece

    Džonatan Heidt je socijalni psiholog, univerzitetski profesor i autor nekoliko knjiga. Jednom prilikom kada je govorio na festivalu „Budućnost svega“ u organizaciji Wall Street Journal-a istakao je četiri pravila za uvođenje mobilnih telefona u život dece.

    Deca i društvene mreže – kako da potreba za lajkovima ne pređe u otuđenje

    Sve je više dece i tinejdžera koji provode previše vremena uz video-igrice, mobilne telefone i društvene mreže. Koliko to remeti psihološko sazrevanje dece i koliko ih otuđuje od vršnjaka i realnosti, a kako tome stati na put, za RTS su govorili Robert Grujičić, dečji psihijatar iz Instituta za mentalno zdravlje i i Ranko Rajović, specijalista interne medicine i neurofiziolog.