Pančevo: Galerija savremene umetnosti obeležava 50 godina rada bogatim programom
U ponedeljak, 2. marta, u Galeriji savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva održana je konferencija za novinare povodom 50 godina postojanja Galerije.
U ponedeljak, 2. marta, u Galeriji savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva održana je konferencija za novinare povodom 50 godina postojanja Galerije.
U Galeriji savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva, u petak, 5. decembra u 19 časova biće otvorena jubilarna izložba „XX UAD / Umetnost, arhitektura, dizajn 2005–2025“, koja će trajati do 24. decembra 2025. godine. Paralelno s otvaranjem, prateća postavka biće predstavljena i u Galeriji Milorada Bate Mihailovića.
Izložba “Kolektivna intimnost” vizuelne i peformans umetnice Maje Bekan, koja već dve decenije u svom radu istražuje ideju zajednice i kolektiviteta kao umetničkih formata i njihov potencijal da utiču na društvene promene, biće otvorena 26. septembra u 19 sati u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Kustos izložbe je Miroslav Katić.
Na izložbi “Vreme jede pogled – Izbor iz zbirke slikarstva Muzeja savremene umetnosti Vojvodine” koja je otvorena u ovom muzeju do 31. oktobra 2025. godine, publika je u prilici da se upozna sa više od 100 radova 60 umetnika i umetnica, ali i sa samim procesom prikupljanja i očuvanja dela, odnosno funkcionisanjem depoa MSUV.
Muzej savremene umetnosti sa ponosom najavljuje prvu institucionalnu saradnju sa Muzejem savremene umetnosti u Lionu, koja je rezultirala zajedničkom izložbom pod nazivom: “Lične priče / Političke realnosti” sa ciljem promocije i dijaloga između muzejskih kolekcija i zastupljenih umetničkih dela.
Izložba „Vremenska nit“ modne kreatorke Nataše Šarić, naše sugrađanke, nedavno je bila postavljena u Narodnom muzeju Pančevo.
Sredinom decembra svečano je otvorena izložba slika „Male i velike ljubavi“ Emila Sfere.
Monika Husar, naša sugrađanka, ima više od dvadeset godina iskustva u oblasti kulture i umetnosti, kao novinarka i kao PR menadžerka brojnih (inter)nacionalnih umetničkih manifestacija.
Benksi se proslavio širom sveta kada su neobični grafiti počeli da se pojavljuju u različitim gradovima, a svaki je bio određena kritika društva.
Iznose koji su naši sportisti zasluženo osvojili, prosečni srpski građani mogu samo da sanjaju. Predviđene nagrade veze nemaju sa domaćom ekonomijom, te se uvek nakon slavlja pokrene i niz pitanja, da li Srbija to može da priušti i zašto se druge oblasti ne tretiraju kao sport?