• PROJEKAT LENI: Može li se umetnost izdvojiti iz ideološkog konteksta?

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    PANČEVO – U Kulturnom centru Pančeva, u utorak 26. januara održana je pančevačka premijera predstave „Leni“, koja je urađena kao multimedijalni triptih o životu i delu Leni Rifenštal kao paradigmi lepote i zla.

    Prvi deo predstave je drama „Leni“ slovačkih autora Valerije Šulcove i Romana Olekšaka, drugi deo je dramatizacija eseja Susan Sontag „Fascinantni vašizam“, a treći film – razgovor sa savremenim domaćim rediteljima kao što su Srđan Dragojević, Lazar Stojanović i Mila Turajlić o temama koje pokreće predstava. 

    Dramska situacija predstave je zamišljeni susret dvoje stvarnih ljudi – Leni Rifenštal i američkog TV voditelja i komičara Džonija Karsona, tokom snimanja šou programa. Rifenštal u tom trenutku želi da promoviše svoju knjigu „Poslednji Nubi“ i sebe rehabilituje kao umetnika, a Karson da je suoči sa njenom prošlošću i činjenicom da je bila Hitlerov omiljeni režiser i da su njeni filmovi doprineli stvaranju njegovog kulta i estetizaciji nacizma. 

    Goran Jevtić koji u ovoj predstavi glumi Džonija Karsona za 013info je rekao: “Sam dramski predložak i tekst ni rediteljki Tanje Mandić Rigonat, ni nama glumcima nije bio dovoljan, jer mi nismo samo hroničari nekog vremena, koji sada samo podsećaju nekoga na neko vreme. Zato u drugom i trećem delu iznosimo svoj stav kao ljudi ovog vremena. Drugi deo je pisala Susan Sontag. Jedan fantasičan lik, čije eseje možete da čitate na internetu, a postoje i knjige. Mislim da je ovo otrežnjujući i opominjući tekst koji govori o tome da mi često zaboravimo u nekom kontekstu novog vremena, ko su ti ljudi koji su bili, a ona u ovom konkretno govori o Leni Rifenštal. U trećem delu govore naši istaknuti članovi društva, umetnici koji pričaju o tome, a sami žive neki život koji ih uvodi u trenucima ili da budu proglašavni za Leni ili da sami sebe kao ljudi proispituju da li jesu ili nisu i koji je uopšte uticaj Leni Rifenštal.“

    Projekat „Leni“ otvara brojna pitanja, aktuelna u današnjem vremenu – odnos umetnosti i propagande, novinarstva i propagande, odgovornosti i manipulativnosti umetnika i novinara, snage medija poput filma i televizije u formiranju političkih stavova gledalaca. 

    Na pitanje da li umetnost može da se izopšti iz ideološkog konteksta, Goran Jevtić je rekao:

    „Umetnost koja se stvara, a naročito pozorišna, kako kaže Šekspir, treba da bude samo ogledalo svog vremena. Umetnost mora biti odraz tog vremena. Mora imati nekakvu svest o tom vremenu, ali i tu postoji mogućnost i opasnost da postanete instrument neke druge vlasti i drugih ljudi u preostrašćenosti, da to ne bude umetnost nego puka propaganda, a to je ova predstava Leni.“

    O liku same Leni Rifenštal, glumica Vladica Milosavljević kaže da je ona bila beskrupulozna, ali dodaje sledeće: „Ipak mislim da postoje neki zločinci koje je trebalo više procesuirati. Istina bi bila najzanimljivija, a potraga za Leni je potraga za istinom. Ono što se od nje može naučiti je volja. Jedan snimatelj je rekao za nju ‘Pa ona je Trijumf volje!. Ona je ta volja.’

    S obzirom da se Leni Rifenštal u svojoj odbrani uvek pozivala da je ona samo tražila lepo u svemu, pitali smo Vladicu Mislosavljević, šta ona misli da li je danas estetika ipak prevladala etiku:

    „Moral je lična stvar, ali etika je postavka sveta, civilizacije. Bojim se da gubimo suštinu gubeći etiku, a estetikom se toliko baviti to je smešno. Nije suština u estetici, važno je kao odraz. Čula sam pametnu jednu pametnu misao, da je lepota vest o istini. Tek toliko, lepota donosi vest o istini, pa bi verovatno istina počivala na domenu etike, a ne estetike.“

    U predstavi glume Vladica Milosavljević (Leni), Goran Jevtić (Karson), Branka Petrić (Berta), Nenad Haraković (Horst Ketner), Katarina Marković (Susan Sontag). 

    Scenografiju potpisuju Mandić Rigonat i Branko Cvijić, scenski pokret Anđelija Todorović, filmski i video materijal Nikola Ljuca, a kostimografi su Nataša Šarić i Lidija Jovanović. Predstava je rađena u koprodukciji Bitefa, Kulturnog centra Pančeva i Akademije umetnosti Beograd

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Kultura