• Praznik Bibija je dan kada slave romska deca

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Poštovani čitaoci, pred vama je serijal tekstova ,,Svet je igra“ koji obrađuje običaje u kojima su glavni akteri mališani i koji će biti preveden na jezike nacionalnih manjina.  Obradićemo običaje Srba, Rumuna, Slovaka, Hrvata i Roma na ovim prostorima.

    U prethodnim tekstovima serijala ,,Svet je igra” predstvaili smo običaje Hrvata, Rumuna i Slovaka u kojima su glavni akteri deca, a priču nastavljamo o romskim običajima. U ovom tekstu naučićemo nešto o obeležavanju romskog praznika ,,Tetkica Bibija”, a naša sagovornica je Biljana Jovanović iz romske NVO ,,Novi Svet”. 

    Kod pravoslavnih Roma postoji kultura slavljenja Isceliteljke Bibije, u narodu poznatije kao Bibijaka ili Tetkica Bibija. Ova nekanovana svetica, slavi se za zdravlje romske dece.

    Postoji legenda koja kaže da je u vreme jedne opake bolesti Tetkica Bibija išla kroz selo sa svoja dva jareta. Naime, niko nije želeo da je pusti u svoj dom, osim jedne porodice sa šestoro dece, koja je bila jako siromašna i bolesna . Nisu imali mnogo da ponude, sem parčeta hleba i mesta da ona prespava. U znak zahvalnosti, ona je te noći izlečila njihovu decu, tako je nastala priča. 

    Biljana Jovanović kaže da danas proslava Bibijake, zavisi od mesta do mesta.

    – Moja porodica je slavi u Mladenovcu, gde se slava održava tri nedelje posle Belih Poklada, uvek petkom uz post i obavezno prisustvo sveštenika. Ne znam zašto, tačnije ne znam koji bih razlog pre uzela u obzir, ali taj dan je za mene posebno važan. Sunce je uvek toplije, a drvo zapisa oko kog se okupljamo, najčešće kruška ili jabuka, u to doba godine je naročito plodno i lepo. Postoji kolačar, osoba koja te godine sprema slavu i kod koje se godinu dana nalazi ikona, koju na dan Bibijake kite cvećem. On se menja svake godine, tj. svake godine ikona bude kod druge porodice. Veoma interesantno jeste da svaki muškarac ponese flašu različitog pića i običaj je da ostalim muškarcima to ponudi. Dok žene spremaju paketiće, uglavnom sa slatkišima i igračkama, koje na kraju molitve uz pozdrav „Bibijako Sastipe!“ daju deci – priča Biljana Jovanović. 

    U celoj ovoj priči i proslavi tog dana, najvažnija su deca.

    – To je njihov dan, njihov praznik!. Osim što je naglasak slave na njima, jer se slavi u njihovo ime, dan pre Bibije deca se okupe i ukrašavaju drvo zapisa trakama, balonima i raznim ukrasima, sa njima se priča o tome koliko je deljenje bitno i zbog čega je porodica ono najvažnije. S toga, osim što se uče raznim vrednostima, imaju prilike da uživaju u poklončićima i raznim animacijama koje kolačari specijalno za njih pripremaju. Dok odrasli, pored bogate trpeze, dobre muzike, lepog druženja i molitve, uvek budu radosni i sa osmehom dočekaju ovaj praznik – rekla je Jovanovićeva.

    U romskim naseljima koje smo posetili u okolini Pančeva, znaju za ovaj praznik ali kažu ne učestvuju toliko u organizaciji i proslavi, koliko u učestvuju u obeležavanju Badnje večeri 6. januara i proslave Đurđevdana – 6. maja.

    – Ovde je tradicija da se svi iz našeg naselja ali i okolne komšije u Šumicama okupimo za Badnje veče napolju. Vatra gori, pečemo prase, muzika je na razglasu, a dev+ca se godinama u nazad raduju vatrometu koji je u ponoć. Sve komšije su na ulici, ne samo Romi i lepo se družimo u naselju – kaže Nikola Jovanović.

    Slična je atmosfera i za Đurđevdan, osim što je tada akcenat na malo glasnijoj muzici jer se slavi tokom dana, iskren je naš sagovornik.

    U narednom tekstu, naša sagovornica Indira Adići će govoriti kako Romi slave Ramazanski bajram.

    *Ovaj projekat je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

    Prevod na romski:

    Paćivale ginavdalen, anglal tumende si serijali hramibaso „Them si ćhelibe“ savo ćerel phuranipe ano save si šerutne o tikne čhave thaj savo ka ovel nakhavdo ano čhibja nacionalno minoritengo. Ka ćera phuranipe e Srbengo, Rumunengo, Slovakengo, Kroacengo thaj e Romengo ano akala thana.

    Ano nakhle hramibe serijaleso “Them si ćhelibe” mothovdjam phuranipe e Kroacengo, Rumunengo thaj Slovakengo ano save si šerute o čhavore, a i paramiz lundjara kotar romano phuranipe. Ano akava hramipe ka sikljova neso kotar mothovdipe romane festuibe “Aba Bibija”, a amari vaćerimi si e Biljana Jovanović andar e romani NVO “Nevo Them”.

    Ko ortodoksna Roma isi kultura festuibe sastaribasi Bibija, ano them pendžardi sar Bibijaka ja se Aba Bibija. Akaja nakanovimi uči romni, festuinipe baš o sastipe e romane čhavorengo.

    Isi legenda savi vaćeri kaj si ano vrjame jekh phare nasvalibaso e Aba Bibija phirdja kotar gav pe duje jarconenca. Čače, nijek na manglja te mukel te del andre ano piro ćher, numa jek familija šove čhavenca, savi sine but čorori thaj nasvali. Na sine len but te den, numa jek kotor maro thaj than kaj oj ka sovel. Naisaribase, voj odoja rjat sastarda olenge čhaven, thaj aćedjikhar avili akaja paramiz. 

    E Biljana Jovanović mothovi kaj avdive festuibe Bibijako dikhelpe kotar than dži ko than.

    – Mi familija festuini ani Mladenovca, kaj o festuibe ćerelape trin kurće palo Parne Poklade, sajek ko paraštuj bihabaso paše avibaso e rašajeso. Na džanav sose, čače na džanav savo šaipe bi anglal lava ano dikhibe, numa odova dive si maje jekhutno vasno. O kham si sajek po tato, a o kaš hramibaso ano savo čedamen, najanglal si ambrol ja se phabaj, ano odova vrjame e beršeso, si majbut lačho thaj šukar. Isi manuš kolačari, manuš savo odova berš ćerel o festuibe thaj ano savo si berš dive e ikona, savi ano dive e Bibijako thovelpe luludja. Ov  irinipe sako berš, numa sako berš e ikona ovel ani aver familija. But interesuibe si kaj sako murš lel jek šiši javerćhane pijibase thaj phuranipe si avere muršendje te del. Dži kaj o romnja ćeren paketija, čače gudlipa thaj čhavorenge čheliba savo si ano agor e moliba ano vaćeribe “Bibijako Sastipe!” delape e čhavorendje – mothovi e Biljana Jovanović.

    Ano akaja sasti paramiz thaj festuibe odole diveso, najvasno si o čhavore.

    – Odova si olengo dive, olengo festuibe!. Numa so si učo vaćeribe festuibaso ano olende, sose festuinipe ano olengo anav, dive anglal e Bibija, o čhavore ćedenape thaj lačharena o kaš hrabisao trakenca, balonenca thaj aver šukariba, olenca vaćeripe kotar odova kaj o devibe  but vasno thaj sose o familije najvasna. Odolese, numa so sikavenape but šukariba, isilen šaipe te len šukaribe thaj aver animacie save o kolačarija specijalno olendje čerena. Dži kaj o bare manuša, paše barvale habaso, šukar muzikako, šukar amalipaso thaj molibaso, sajek ovena lačhe thaj asaviba adjićeren akava festi – vaćerdja e Jovanovićeva.

    Ano romane thanbešiba save vizituindjam paše o Pančevo, džanen baš akava festi, numa na len prezentuibe odobor ano organizuibe thaj festuibe, kobor ano lelibe thaj mothovdipe Badnje rjaćako 6 januari thaj festuibe Herdelezi – 6 maji.

    – Akate si tradicija kaj sa kotar amaro thanbešibe numa thaj pašutne mauša ano Šumice, čedamen baš o Badnjo rjat avrijal. E jag phabol, peka e bale, muzika si zorali, a o čhavore beršenca napalal  asaviba adjićeren o pharjaribe savo si ani ekvaš rjat. Sa o pašutne manuša si ano drom, na numa o Roma thaj kupate ćhela ano thanbešibe – vaćeri o Nikola Jovanović.

    Sajek si atmosfera vi  o Herdelezi, numa so si teg o akcenti ano po zorali muzika, sose festuinipe sasto dive, čačipa vaćeri amaro vaćeribaso manuš.

    Kod pravoslavnih Roma postoji kultura slavljenja Isceliteljke Bibije, u narodu poznatije kao Bibijaka ili Tetkica Bibija. Ova nekanovana svetica, slavi se za zdravlje romske dece.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo