• RIBOČUVAR BRANISLAV DAILOV: Lopova na Tamišu sada mnogo manje i uglavnom kradu strujom

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Već nekoliko godina ribočuvarska služba na Tamišu pravi istinska čuda u suzbijnju krivolova i, može se reći, da sada na ovoj reci ponovo ima dovoljno plemenite ribe.

    Kako kaže jedan od ribočuvara, Branislav Dailov, to potvrđuju i mnogi pecaroši, jer je, recimo, šarana više nego babuške, koja se smatra invazivnom vrstom.

    – Mnogi pecaroši se slažu da je neuporedivo više ulova nego ranije, a svi oni pošteni kojima je stalo do prirode, zadovoljni su novonastalim stanjem. I iz našeg ugla gledano, znatno je čistija situacija, iako nije sve završeno, jer neki se još uvek ne predaju, a i dalje ih je najviše na potezu oko Jabuke. Otprilike smo sve umanjili za oko pedeset odsto i, dok smo nekada u jednoj smeni nalazili na stotine metara mreža, sada to bude tek po nekoliko senkera ili isto toliko mreža na celom Tamišu. Lopovi su, u principu, ostali bez svih tih alata i uglavnom rade „na struju”. Mi ih uporno ganjamo, a oni, kada nas opaze, istog časa pobacaju te skalamerije u vodu. Čak smo otkrili i jednog inžinjera elektrotehnike koji pravi te aparate, iako se zna da posedovanje i prodaja predstavlja prekršaj, a korišćenje je krvično delo. To je i njemu savršeno jasno, jer na slici na svakom aparatu piše za koju je ribu. Naime, nije svaka struja za svaku ribu i nije svaki aparat za svaku vodu. Razlikuju se u odnosu na provodljivost, dubinu i u niz drugih stvari. Lopovi najčešće greše kada uzmu prejak aparat: krenu redom i uglavnom pobiju ribu kada zbog struje i grčenja mišića ribama pukne mehur i ostanu na dnu, dok one koje se samo ošamute isplivaju na površinu. Za to delo su najveće kazne i trenutno je u toku i više postupaka, a već ima i osuđenih – kaže Dailov.

    Tamiška ribočuvarska služba ne radi samo na reci, već primera radi sprečava i nelegalnu vanpijačnu i uličnu prodaju.

    – Zajedno sa inspektorkom za zaštitu životne sredine išli smo po tim mestima i obaveštavali trgovce da ne uzimaju takvu ribu. Tako da sada u ribarnicama gotovo da nema ribe od lopova i one ispod mere. Nije lako to sprečiti, jer najbolju cenu može da ponudi kradljivac, budući da nema troškova i nikom ništa ne plaća. Međutim, kada ih uhvatimo u nedelu, mi im oduzmemo ribu i posle toga ide prekršajna prijava. Zato se neuporedivo manje njih usuđuju da iznose ukraden ulov na ulicu. Radimo sve što možemo, pa i prekovremeno, a rezlutat toga je da ribokradica sve manje ili da su otišli na Dunav. Iako je ne tako davno bilo suprotno, najbitnije je da smo mi ovde postali lovci a oni lovina, pa se oni sada sklanjaju od nas. Ipak, još uvek ima napada poput onog nedavno kada su neki iz Borče krenuli na kolegu Olivera u Sefkerinu, ali je on uspeo da se odbrani, pa su mu u znak osvete polupali štopaljke – priča ribočuvar.

    Branislav ovaj posao radi već dve godine, a pre toga je tri i po godine volontirao, maltene radio za džabe…

    – Stekao sam vojničku penziju, pa sam imao od čega da živim. Voleo sam reku i često pecao na „prevodnici”, gde mi se dešavalo da na 20 metara lopov pregrađuje vodu mrežama. Tadašnji ribočuvar bi došao; nešto bi popričao s ribokradicom i vratio se nazad, dok je lopov nastavio posao. I to je znalo celo Pančevo. Inače, on je smeo da ode do železničkog mosta, a Jabuci ni prići. E, taj revolt me je ponukao da se priključim prijatelju Oliveru Adžiću u toj bespoštednoj borbi za očuvanje prirode. Prvo volontiranje mi je bila seča mreža, a već sutradan sam krenuo na vodu. I tako, posle nekoliko godina velikog truda i brojnih pokušaja osujećivanja, uspeli smo da dođemo do situacije da su profesori, koji su proveravali kakve ribe imamo na terenu, utvrdili da je na Tamišu mnogo bolje stanje – navodi Dailov.

     

     

    Već nekoliko godina ribočuvarska služba na Tamišu pravi istinska čuda u suzbijnju krivolova i, može se reći, da sada na ovoj reci ponovo ima dovoljno plemenite ribe.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo

    Koliko je isplativo uzgajanje maka

    Porodica Hromčik iz Padine godinama proizvodi mak, jer je to bilo isplativo. Ova godina nije dobro počela, prinosi su manji, kao i zarada, ali kupaca ima i većinom su iz […]