• Srbija ovog voća uvozi više od 5.000 tona godišnje, a uspeva i u baštama u Južnom Banatu

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Iako nije karakteristično voće za naše podneblje, kivi i u Srbiji može uspešno da se uzgaja. Stevan Fekete iz Banatskog Karlovca je ove godine u svom dvorištu sa nekoliko sadnica ubrao više od 100 kilograma ovog voća. Stručnjaci ipak upozoravaju da uzgoj aktinidije, biljke čiji plod zovemo kivi nosi velike rizike, pa komercijalna proizvodnja nije preporučljiva.

    Kivi je kultura mediteranskog podneblja, ali se u Srbiji kao ukrasna biljka gaji već godinama. Pojedinci koji su odlučili da ovom biljkom ukrase svoje okućnice ubiraju i lep plod.

    Stevan Fekete iz južnobanatske varošice Banatskog Karlovca je pre nekoliko godina, nakon što je video da u Ohridu gaje kivi po dvorištima, odlučio da vinovu lozu i u svom dvorištu zameni sadnicama ove biljke. Iako o rodu, kako kaže, nije razmišljao, nakon tri godine stigli su i prvi plodovi.

    “Pre svega smo želeli da imamo hladovinu gde bi leti mogli da sedimo, o plodovima nismo ni razmišljali. Ali prošle godine kad je prvi put rodilo pored hladovine mogli smo da uživamo u slatkim plodovima. Prvi rod je bio oko 6 gajbica i bili su sitniji. Ove godine je bilo oko 10 gajbica tj. 110 kila od toga možda jedna i po da su sitniji”, kaže Stevan za 013info.

    Informacije o gajenju kivija uglavnom nalazi na forumima i jutjubu i ističe da nije mnogo zahtevno.

    “Pre svega prilikom kupovine treba uzeti žensku i mušku sadnicu da biste imali plod, kod mene su 2 muške i 4 ženske, i saditi na metar razmaka. Potrebno je napraviti čvršću konstrukciju zbog tereta i češće ga zalivati i orezivati tokom godine lastare. U prvim godinama treba češće povezivati grane u pravcima gde želite da napravite hlad jer brzo raste, kao puzavica, i ako se ne povezuje često kad očvrsne teže je raspeljati granu i moze doći do lomljenja iste”, objašnjava on i dodaje da nema prskanja i da, kada je đjubrenje u pitanju, zimi pred sneg baci po šaku prihrane za voće kod svake sadnice.

    Ove godine obrao je kivi krajem oktobra, nakon čega ga je ostavio da omekša da bi mogao da se konzumira.

    Komercijalne proizvodnje u Srbiji nema

    Prema podacima Privredne komore Srbije tokom 2020. godine u našu zemlju su uvezene 5.032,3 tone kivija u vrednosti od 4,8 milona evra, najvećim delom iz Grčke i Italije.

    Kivi je kultura mediteranskog podneblja, ipak sve toplije godine izgleda pogoduju gajenju ove biljke i kod nas.

    Međutim iz PKS navode da plantažna proizvodnja u Srbiji nije zasnovana i da se gaji na manjim površinama, uglavnom na okućnicama.

    Jedna od bojazni koju je Stevan imao je da će mraz i sneg naštetiti kiviju, ali da je posle prve godine kad je bio u skoro 40 cm snega s proleća kivi ponovo nastavio da raste kao da mraza nije ni bilo.

    Upravo je mraz, prema rečima stručnjaka, najveći rizik za uzgoj kivija jer je to kultura mediteranskog podneblja, te je i dalje preporuka da se ova kultura gaji na okućnicama.

    Agronom Vladimir Čolović, savetnik u Službi za voćarstvo Instituta Tamiš, za 013info ističe da prema literaturi kivi zimi može podneti do -17 stepeni, ali da temperature od -7 ili -8 stepeni u martu mogu uništiti biljku.

    Kako objašnjava, rizik od smrzavanja plodova biljke usled mrazeva tokom ranog proleća kod nas nije retkost, te navodi primer kajsije. Problem sa kivijem je, kako ističe, to što bi na relativno malom minusu, od -8 stepeni, izmrzla cela biljka.

    Prema rečima Čolovića, kvalitet i sastav zemljišta na našem području, kao i broj sunčanih dana tokom godine doprinele bi da kvalitet ploda verovatno bude približan uvoznom.

    Ipak, klimatske promene, iako dramatične prema svedočenjima stručnjaka iz ove oblasti, nisu tolike da bi pogodovale uzgoju kivija u Srbiji, u kojoj minusi u martu i aprilu nisu retkost.

    To je i glavni razlog zbog kog ovaj agronom ne bi savetovao da neko ozbiljnije počne da se bavi uzgojem kivija. Uslovi koji bi mogli garantovati da biljka neće biti na minusu, poput plastenika ili staklenika, bi toliko podigli troškove proizvodnje, da bi prema njegovom mišljenju uzgoj ovog voća kod nas bio neisplativ.

    Stoga smatra da se treba ograničiti na uzgoj aktinidije kao ukrasne biljke. Uzgoj na okućnicama, u relativno kontrolisanim uslovima, sa zavetrinom, kada su sadnice ušuškane između kuća smanjuje mogućnost eventualnog mržnjenja biljke, pa šteta ne bi bila ogromna.

     

     

    Iako nije karakteristično voće za naše podneblje, kivi i u Srbiji može uspešno da se uzgaja. Stevan Fekete iz Banatskog Karlovca je ove godine u svom dvorištu sa nekoliko sadnica ubrao više od 100 kilograma ovog voća. Stručnjaci ipak upozoravaju da uzgoj aktinidije, biljke čiji plod zovemo kivi nosi velike rizike, pa komercijalna proizvodnja nije preporučljiva.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo

    PANČEVO: Uskršnji bazar do 28. aprila

    U četvrtak, 25. aprila, otvorena je manifestacija „Uskršnji bazar“ koju organizuje Udruženje žena „Pančevke – Gornji Grad“ u saradnji sa Turističkom organizacijom grada Pančeva, uz […]

    PANČEVO: Bez naplate parkinga tokom praznika

    Tokom prvomajskih i uskršnjih praznika, od 1. do 6. maja, kontrolori na otvorenom parkiralištu – zoniranim parking mestima, neće vršiti kontrolu naplate parkiranja. […]

    Kolike su prosečne februarske plate u južnom Banatu

    Prosečna zarada (bruto) obračunata za februar 2024. godine iznosila je 129.934 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 94.125 dinara, saopštio je Republički zavod […]