• Akvareli sa pejsažnom tematikom

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    O izložbi:

    Postavku izložbe čini 24 akvarela sa pejsažnom tematikom. Momir Armuš rođen je 1951. godine u Naklu, opština Peć, dolazi nam iz Sokobanje. Na studijama slikarstva Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu diplomirao je 1976. godine. Izlagao je na preko 80 kolektivnih i samostalnih izložbi i učestvovao u radu 52 likovne kolonije. „Opredeljujući se za pejsaž, Armuš se opredelio za tradiciju definišući ga kao jedan od svojih osnovnih likovnih tema. Ali znamo da je broj umetnika koji se opredeljuju za akvarel veoma mali, Armušev izbor za ovu tešku i zahtevnu tehniku je utoliko dragoceniji za našu umetničku praksu.Okružen bajkovitom prirodom Ozrena i Rtnja, slikar je u njihovom okružju počeo tragati za sopstvenim slikarskim postupkom trudeći se da svoj stav o oponašanju stvarnosti definiše kao tumačenje, a ne kao kopiranje prirode. Stvorivši sopstvenu akvarelističku alhemiju gradi autentičan likovni rukopis obojen jakim akcentima komplementarnih tonova žute, vermijona, pa i onih koji vode do zagasitih okera i sijene. Linija je upečatljiva, praćena snažnim potezima četke, što otkriva ruku dobrog crtača koji je za ovu tehniku neophodan“, napisao je u svojoj likovnoj kritici istoričar umetnosti i slikar Vlastimir Nikolić.

    O autoru:

    Rođen 27.6.1951. godine u Naklu, opština Peć, Kosovo i Metohija, republika Srbija. Srednju umetničku školu završava u Peći u kojoj su mu slikarstvo predavali profesori Sveta Kamenović i Velјko Radović a vajanje profesor Radomir – Musa Miketić. Na fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 1971. godine upisuje studije slikarstva. Prve dve godine studira u klasi profesora Gradimira Petrovića a naredne tri u klasi profesora Rajka Nikolića. Kao student završne godine u organizaciji Fakulteta odlazi na dvanajestodnevno studijsko putovanje u Pariz. Na katedri slikarstva diplomira 11.juna 1976. godine. Po završetku studija živi u Inđiji a radi kao profesor likovne kulture u Srednjoj Hemijsko-tehnološkoj školi u Školskom centru Mlinpek u Novom Sadu. Na jesen 1977. godine odlazi na odsluženje vojnog roka u Lukavici kod Sarajeva. Nakon odsluženja vojnog roka nastanjuje se u Srbobranu i radi kao profesor likovne kulture u Osnovnoj školi „20 oktobar“ u Vrbasu. Od 1979. godine živi u Sokobanji i radi u Osnovnoj školi „Mitropolit Mihailo“ a od 1993. godine i u Srednjoj školi „Branislav Nušić“, gde predaje likovnu kulturu, istoriju umetnosti i umetničko oblikovanje.U Sokobanji 1996. godine sa slikarima Milunom Mitrovićem i Vojislavom Stojanovićem učestvuje u osnivanju Umetničke kolonije Sokograd i postaje član umetničkog saveta iste. Za člana umetničkog saveta Likovne kolonije Memorijal Grujice Lazarevića u Rudovcima izabran je 2007. godine. Član je ULUPUDS-a u Beogradu i ULU-a u Aleksincu.

    SAMOSTALNE IZLOŽBE

    1970. Peć – Galerija Doma kulture
    1976. Peć – Galerija Doma JNA
    1981. Sokobanja – Galerija Centra za kulturu
    1990. Sokobanja – Galerija Zavičajnog muzeja
    1997. Sokobanja – Kafe galerija Merlin
    2000. Beograd – Galerija Božidara Adžije
    Zrenjanin – Galerija Duhovnog centra
    Sokobnanja – Galerija Zavičajnog muzeja
    2001. Aleksinac – Centar za kulturu i umetnost
    Sokobanja – Cafe gallery 86 – 98
    Prokuplјe – Galerija „Bože Ilića“
    2002. Kragujevac – Dom omladine Galerija akvarela
    2004. Sokobanja – sala restorana Splendid
    2006. Sokobanja – Galerija legata Miluna Mitrovića
    2008. Niš – Niški kulturni centar
    Beograd – Poseydon-Pavilјon Spasić, Galerija Spirala
    2010. Sokobanja – Cafe gallery 86 – 98
    Beograd – Galerija ART centar
    2011. Pirot – Galerija Čedomir Krstić
    2015. Opovo – Galerija Jovan Popović
    Grupno izlagao preko osamdeset puta u Srbiji, Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine, Crnoj Gori i na Kosovu i Metohiji. Učestvovao u radu na 55. likovne kolonije. Slike mu se nalaze u galerijama i privatnim zbirkama u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Kralјevu, Leskovcu, Aleksandrovcu, Pančevu, Zrenjaninu, Prokuplјu, Zaječaru, Golubcu, Bajinoj Bašti, Svrlјigu, Zubinom Potoku, Kosovskoj Mitrovici, Kuršumliji, Golubincima, Srbobranu, Čoki, Prilipcu, Banji Vrujci, Ribarskoj banji, Lukovskoj banji, Aleksincu i Sokobanji. U galerijama na Palama i Jahorini i privatnim zbirkama u Sent Luisu, Kuvajtu, Lozani, Cirihu, Torgonu, Skoplјu, Podgorici i Plavu.

    Kontakt:

    [email protected]
    KCP

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Kultura

    Foto-safari u Ivanovu 28. aprila

    Dom kulture „Žarko Zrenjanin“ i foto grupa „Dunavac“ organizovaće 17. fotografsko druženje „Foto-safari Ivanovo 2024“ u nedelju, 28. […]