• Almanah o Pančevu

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Publikacija koju je priredio književnik Zoran Penevski je mala enciklopedija grada na Tamišu.

    Gradovi o kojima se ne piše, kojih nema na starim razglednicama i fotografijama, mesta o čijim poznatim ljudima se ne govori izgubljeni su u fusnotama vremena. Pančevo nije taj grad. On ima „Pančevački almanah”, monografiju, različitu od svih do sada napisanih.

    „Evo nas opet u ovom gradu. Na istom mestu, ali u drugom trenutku”, poručuje književnik Zoran Penevski, koji je među korice knjige posložio momente i događaje od važnosti za grad u kojem živi. Bez suvoparne statistike, bogato ilustrovan, drugi tom hvata duh banatske varoši, vešto sklapa tekst i dobru fotografiju onoga što se vidi u gradu, s reke, iz vazduha, a tu je i noćno Pančevo, slikano kamerom astronauta Samante Kristoforeti s Međunarodne svemirske stanice.

    „Ova knjiga treba da bude čvorište, jedna raskrsnica prošlosti, budućih priča, urbanosti, jer naš slogan je prisetite se, otkrivajte, istražite. Osnovna ideja je da to bude knjiga slagalica, na vremenskoj liniji, zato što obuhvata priče o gradu iz ugla Pančevaca, ali i onih koji to nisu”, objašnjava autor.

    Tako s jedne rolne starog filma stižu slike moto-trke iz šezdesetih godina prošlog veka ili fabrike sode, po kojoj je čitavo naselje dobilo ime. Zamišljen kao godišnjak, „Pančevački almanah” može da se čita na preskok, kao obrnuta slagalica uzbudljivih, ali neretko poznatih detalja, postavljenih na drugačiji način, za novi doživljaj grada.

    Za pričama je autor tragao u starim i stranim časopisima, arhivama, bibliotekama, gde je pronašao gotovo proročki tekst dnevnog lista „Vreme” iz dvadesetih prošlog veka, o lažnoj „fabrici filmova”, da bi Pančevo danas zaista bilo filmski grad, u kome je snimljeno više od 70 dugometražnih filmova i TV serija.

    „Kvalitet je jedini kriterijum ulaska među korice. Tu su ljudi koji su nešto postigli, lokalne veličine, zanimljivi u svojim kategorijama, ali obavezno je da su Pančevci ili da su ih predstavili sugrađani. Da predstavljaju duh ovog grada”, dodaje Penevski.

    Publikacija je objavljena u izdanju Udruženja „Zeleni lav”, koju je podržao Grad Pančevo, a koju je 2018. godine Udruženje likovnih umetnika primenjene umetnosti, na Sajmu knjiga, nagradilo za najbolju likovnu opremu.

    Grafički i vizuelno upečatljiv, almanah nije zanimljiv samo Pančevcima, već svima koji vole vizuelnu umetnost, književnost. Predstavlja malu enciklopediju Pančeva od niza tomova, sugeriše svakogodišnje izlaženje, što priređivač priželjkuje.

    „Pančevački almanah 02” niže crtice poput emotivne i duhovite note Hansa Kristijana Andersena o Pančevu „koje je predivno”, a koju je pribeležio prolazeći ovuda u 19. veku.

    Knjiga podseća i da je prvo industrijsko postrojenje u Srbiji, „Pivara” podignuta 1722. godine, prva uljara je proradila 1848. Prva putnička redovna noćna linija u istoriji svetskog vazdušnog saobraćaja krenula je odavde na relaciji Pančevo–Bukurešt. Tu je i niz beležaka o pančevačkim glumcima, o porodici Antonijev, špicnameta Matron, o tome šta se nekada štampalo, kako je mlađana Ljiljana Trivan putovala oko sveta zahvaljujući konkursu lista „Politika Ekspres”.

     

    Publikacija koju je priredio književnik Zoran Penevski je mala enciklopedija grada na Tamišu.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Kultura

    Foto-safari u Ivanovu 28. aprila

    Dom kulture „Žarko Zrenjanin“ i foto grupa „Dunavac“ organizovaće 17. fotografsko druženje „Foto-safari Ivanovo 2024“ u nedelju, 28. […]