• Otuđenje je najveća bolest današnjeg društva

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    PANČEVO, 24. septembar – Od pre nedelju dana, kada je otvoreno 17. Bijenale umetnosti u Pančevu, građani koji prolaze pored Gradske uprave imaju priliku da vide zanimljive fotografije, plakate koji na surovo realan način prikazuju kapitalizam, odnosno vrednosti koje on na neki način iskrivljuje. Autor ovih plakata je Anur Hadžiomerspahić, grafički dizajner iz Bosne i Hercegovine, koji je je inspiraciju za ove radove pronašao u Milanu, gde je živeo i studirao. 

    Moja umetnost je društveno angažovana. Vrijeme u kojem živim doživljavam kao vanredno stanje u kojem je neophodno da umjetnošću ukažem na probleme i fenomene savremenog društva, ili još jednostavnije, imam potrebu da se borim umjetnošću, rekao je Anur Hadžiomerspahić. 

    Izložba jasno predstavlja vrednosti koje je moderno društvo potpuno „iskrivilo“. Kada ste počeli da se bavite ovom tematikom?

    Ja sam završio grafički dizajn u Milanu. Dok sam živeo tamo, nekako sam kroz objektivno „seljačko oko“, uspeo da vidim te neke fenomene kapitalističkog društva i da uočim njegove devijacije. Ne samo da ih uočim, one su me bolele na određeni način. Imao sam potrebu kad dođem kući, kao kada vidite neki lep prizor, ali ovo je bila negativna inspiracija, da to moram da izbacim iz sebe. To sam radio tako što sam pravio plakate koji govore da se čovek iz današnjeg društva nalazi u jednoj vanrednoj situaciji. Kapitalizam je došao iz socijalizma, gde sada vidimo da je to jedna vrsta diktature, imperijalizma, kapitalističkog neoliberlanog sistema koji ubija sve ljudsko u čoveku i stvara jedan kontekst koji nikako nije dobar za čoveka. Štaviše, on je opasan za čoveka.

    Da li je ova izložba identična gde god je postavljate ili se menja?

    – U principu je stvar postavljena od početka. Kao da sam napravio album i idem na turneju. Sviram iste pesme, samo u različitim gradovima. Našao sam idealan način kako da predstavim svoju ideju, šta o njoj da kažem, o tim temama, i sada idem na turneju.

    Koliko je bilo teško pronaći motiv za vrednosti koje su na plakatima predstavljene?

    Kada dolazite iz socijalizma u kapitalizam i počnete da živite u Milanu 1992. godine to nije teško, jer ja nisam rođen u kapitalističkom kontekstu. To je kontekst metropole gde vas od malih nogu uče nekim vrednostima, gde ne poznajete šta je pravo prijateljstvo, već se isključivo družite iz interesa. Ne znate šta je prava ljubav. Kada sam došao iz nekog drugog konteksta, gde se čuvaju te ljudske vrednosti, gde su one postojale i živele, lakše mi je bilo da ih uočim kod ljudi koji su rođeni u tom kontekstu. Ja to razumem. Nisam mogao da se uklopim, ali sam imao objektivno oko, za razliku od ljudi koji su rođeni tamo. Jedan od prvih plakata je bio otuđenje, plakat sa pupcima, koje sam multiplicirao. On je simbol razdavanja čoveka. Mislim da je to najveća bolest današnjeg društva. Mi ovde još uvek ne znamo šta je to. Kada odemo u metropole i što više idemo prema zapadu vidimo koliko je čovek od čoveka sve više otuđen. 

    Anur Hadžiomerspahić je diplomirao na I.E.D. – Evropskom institutu za dizajn u Milanu i na Akademiji likovnih umetnosti Brera u Milanu. Imao je izložbu na Venecijanskom Bijenalu 2001. godine, na kojoj se predstavio sa serijom plakata Human Condition. Izlaže u javnim prostorima, tržnim centrima i supermarketima. 

    Anur je kreativni direktor reklamne agencije Ideologija.

    PANČEVO, 24. septembar – Od pre nedelju dana, kada je otvoreno 17. Bijenale umetnosti u Pančevu, građani koji prolaze pored Gradske uprave imaju priliku da vide zanimljive fotografije i plakate koji na surovo realan način prikazuju kapitalizam, odnosno vrednosti koje on na neki način iskrivljuje. Autor ovih plakata je Anur Hadžiomerspahić, grafički dizajner iz Bosne i Hercegovine, koji je je inspiraciju za ove radove pronašao u Milanu, gde je živeo i studirao. 

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Kultura

    Vek pančevačke biblioteke

    Jubilarna godina biće godina modernizacije, kako bi se još veći broj sugrađana animirao da koristi pogodnosti čitaonice sa 110 mesta, knjiškog fonda od oko 200.000 knjiga i preko 50 serijskih […]