• Dani austrijskog filma od 23. do 27. septembra

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Dani austrijskog filma, manifestacija koja se održava od 23. do 27. septembra u Kulturnom centru Beograda i Jugoslovenskoj kinoteci, publici će predstaviti osam dugometražnih igranih ostvarenja iz austrijske savremene produkcije i pet filmova značajnih za istoriju kinematografije ove zemlje. Fokus oba programa je na ženama u kinematografiji – ispred i iza kamere, na velikom platnu i kroz teme koje nazivamo “ženskim”.

    Slogan ovogodišnjeg festivala je “Velika očekivanja” a selektorka programa je filmska autorka, dramaturškinja i scenaristkinja Staša Bajac.

    Na repertoaru u glavnom programu će biti filmovi “Tlo pod mojim nogama” rediteljke Mari Krojcer (Marie Kreutzer), “Ostajemo još malo” Araša T. Riahija (Arash T. Riahi), “Mali Džo” Džesike Hausner (Jessica Hausner), “Stiks” Volfganga Fišera (Wolfgang Fischer), “Hvala na bombardovanju” Barbare Eder (Barbara Eder), “Ja, životinja” Katarine Mukštajn (Katharina Mückstein), “Kraljica Cigana” Huseina Tabaka (Hüseyin Tabak) i “Koliba” u režiji Veronike Franc i Severina Fiale (Veronike Franz , Severin Fiala. Svi filmovi iz ove selekcije biće prikazani u Kulturnom centru Beograda.

    Staša Bajac, selektorka festivala, o ovogodišnjem konceptu je rekla: “Razrađujući koncept za ovogodišnji Austrijski filmski festival postavili smo sebi pitanje: Šta je zapravo ženski film? Film koji su pravile žene ili flmovi koji se bave “ženskim temama”? Samim tim, nametnulo se i pitanje šta su to “ženske teme”, zatim i ko ih određuje i da li one svoje autorke ograničavaju? Umetnost prvenstveno podrazumeva potpunu slobodu, bilo da je tematska ili u izrazu. Pa, ipak, kada govorimo o ženama, ideja slobode i njeno osvajanje sama se nameće. Uzevši u obzir sva ova pitanja i zamke, shvatili smo da njih kroz svoje filmove postavljaju i autorke i autori naše selekcije. Ni mi, ni oni, čini se, nemamo konačan odgovor na pitanje: „Šta je ženski film?“, ali čini nam se da je od njega mnogo važniji prostor za njegovo problematizovanje, istraživanje, diskusiju. Upravo to je cilj i želja ovog festivala”

    Festival će svečano otvoriti sekretar za kulturu Grada Beograda Ivan Karl, u četvrtak 23. septembra u 19h nakon čega će uslediti film “Tlo pod mojim nogama” rediteljke Mari Krojcer (Marie Kreutzer). U ovom ostvarenju glavna protagonistkinja Lola je džet-set poslovni konsultant koji se ističe agresivnom taktikom i neprekidnim radom koji njen posao zahteva. Vezu sa svojom šeficom Elize čuva u tajnosti, kao i postojanje svoje starije sestre Koni, koja ima dugu istoriju mentalne bolesti. Ali, kada dobije vest da je Koni pokušala samoubistvo, Loline tajne prete da eksplodiraju u javnost.

    U petak, 24. septembra na programu su dva ostvarenja. Višestruko nagrađivani film “Ostajemo još malo” (19h) reditelja Araša T. Riahija (Arasha T. Riahi) prati decu Oskara i Lili, koje, kada njihova majka pokuša da izvrši samoubistvo kako bi sprečila deportaciju u Čečeniju, bivaju preseljeni u odvojene hraniteljske porodice. Odlučni su da učine sve da porodice opet bude na okupu. U 21 čas na programu je film “Mali Džo” rediteljke Jessice Hausner – upozoravajuća priča o vrhunskoj naučnici i samohranoj majci koja je previše zaposlena da bi primetila da je njen sin tinejdžer zaražen polenom zle biljke – biljke koju je ona dizajnirala, nazvala po njemu i donela mu kući na poklon.

    Program u subotu 25. septembra u 19 časova otvara ostvarenje “Stiks” reditelja Volfganga Fišera (Wolfgang Fischer). Film prikazuje transformaciju snažne žene istrgnute iz svog uljuljkanog sveta tokom jedrenja. Kada postane jedina osoba koja će priteći u pomoć grupi izbeglica u olupini na otvorenom moru, uviđa ograničenja sopstvene važnosti i empatije sopstvenog kulturnog miljea. Dok nemoćno klizi iz jedne more u drugu, shvata da nema načina  da se suprotstavi okrutnostima stvarnog života. Igrani debi austrijske redateljke Barbare Eder “Hvala na bombardovanju” (21h) služi je mračna satira o novinarima koji izveštavaju o međunarodnim sukobima. Kada grupa američkih vojnika u Avganistanu zapali Kuran, incident izaziva svetsku kontroverzu i međunarodne novinske kuće šalju svoje ekipe. Čekanje da prva bomba ispadne pretvara se u bitku sa samim sobom i dovodi u pitanje mehanizme savremenog izveštavanja.

    U nedelju 6. septembra, u 19 časova na programu je film “Ja, životinja” rediteljke Katarine Mukštajn (Katharina Mückstein) o kontradiktornim silama koje vode naše živote: željama, strastima i razumu. Vozeći se na napucanim motorima, Mati i njeni drugari zastrašuju svoje susedstvo i maltretiraju devojke. U svom selu – oni vladaju. Ali kada se njen najbliži drug Sebastijan zaljubi u Mati, a neprijateljica Karla joj neočekivano postane prijateljica, Mati je u opasnosti da izgubi poziciju među drugarima. Od 21h na programu je film nagradama ovenčani film “Kraljica Cigana” reditelja Huseina Tabaka (Hüseyin Tabak), u čijem središtu je Ali, hrabra žena i samohrana majka dvoje dece i bivša profesionalna bokserka, koja radi sa trenerom i vlasnikom zapuštenog boks kluba u Hamburgu kako bi obezbedila svoju porodicu. Istrošeni bokser Tane prepoznaje njen talenat i omogućava joj povratak u igru, za šta mlada majka mora da plati visoku cenu. Kraljica Cigana je omaž istoriji bokserskog flma i hrabra je studija miljea sa hrabrom ženskom figurom koja se retko viđa u bioskopu.

    Festival u nedelju 27. septembra u 19 časova zatvara horor ostvarenje “Koliba” Veronike Franz i Severina Fiale. Nakon internacionalnog uspeha svog horor prvenca “Vidim, vidim” (Ich seh, ich seh), reditelji su se okušali u holivodskoj produkciji koja ledi krv u žilama. Koliba po kojoj film nosi naziv je impresivna drvena konstrukcija koja podseća na kovčeg. Za brata i sestru Miu i Ejdena ovo neprivlačno mesto prepuno je lepih uspomena na njihovu majku koja je nedavno izvršila samoubistvo. Stoga njih dvoje nisu baš oduševljeni kada njihov otac Ričard insistira da njegova nova verenica Grejs, žena koju je upoznao istražujući za knjigu o ekstremističkom hrišćanskom kultu, tamo sa njima provede Božić.

    Prateća selekcija u Jugoslovenskoj kinoteci posvećena je dvema prominentnim ženama sa početaka istorije austrijske kinematografije – glumici Hedi Lamar (Hedy Lamarr) i rediteljki i producentkinji Luize Kolm-Flek (Louise Kolm-Fleck). Gost Jugoslovenske kinoteke 24. septembra biće direktor Austrijskog filmskog arhiva dr Nikolas Vostri (u našoj javnosti poznat po zaslugama u našoj javnosti poznat po zaslugama koje su dovele do pronalaženja prvog srpskog igranog filma „Karađorđe“). Dr Vostri će u razgovoru sa upravnikom muzeja Kinoteke Marjanom Vujovićem i urednicom filmskog programa Kulturnog centra Beograda Majom Uzelac govoriti na temu “Vek velikih očekivanja – žene u istoriji kinematografije kroz prominentne primere Austrijanki – Hedi Lamar i Luize Kolm-Flek”. Razgovor će se voditi uoči projekcije restaurirane kopije kontroverznog filma „Ekstaza“ (1933) Gustava Mačatija sa Hedi Lamar u glavnoj ulozi. Kinoteka će 25. i 26. septembra prikazati i dva američka filma Hedi Lamar – „Petrolej“ (1940) Džeka Konveja i „Moj špijunče“ (1951) Normana Mekleoda, u terminu od 19 sati. Prethodno će, od 17 sati, na programu biti dva filma austrijske rediteljke Lujze Kolm-Flek, koja zajedno sa suprugom Jakobom Flekom potpisuje „Devojku na krstu“ (1929) i „Varšavsku citadelu“ (1930) i smatra se smatra drugom ženom rediteljkom u istoriji kinematografije.

    Dani austrijskog filma, manifestacija koja se održava od 23. do 27. septembra u Kulturnom centru Beograda i Jugoslovenskoj kinoteci, publici će predstaviti osam dugometražnih igranih ostvarenja iz austrijske savremene produkcije i pet filmova značajnih za istoriju kinematografije ove zemlje. Fokus oba programa je na ženama u kinematografiji – ispred i iza kamere, na velikom platnu i kroz teme koje nazivamo “ženskim”.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]