• Direktorka Klinike za pulmologiju KCS: „Ovo nije nikakva atmosferska katastrofa, štetno ako je vazduh loš duže od 35 dana“

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Kako drastično povećane koncentracije nečistoća u vazduhu zaista utiču na ljude, koliko mogu da nam ugroze zdravlje, da li su na udaru samo disajni ili i drugi organi, može li se uopšte izdvojiti ko je najugroženiji, ili je opasnost ista za celu populaciju? Za desetak dana, koliko je u kontinuitetu povećano aero-zagađenje, konfuzija je samo produbljivana, i to činjenicom da su odgovori na ova pitanja uglavnom bili polovični, često i protivrečni, zavisno od toga da su temeljeni na egzaktnim podacima sa merača za kvalitet vazduha ili subjektivnom osećaju gušenja koji su mnogi imali.

    Profesor dr Violeta Vučinić, direktorka Klinike za pulmologiju Kliničkog centra Srbije i predsednik Respiratornog udruženja Srbije, kaže za Novosti da oko povezanosti aero-zagaženja i zdravlja dileme uopšte nema:

    – Svako aero-zagađenje može da ima izvesne posledice po zdravlje. To su posledice u smislu pogoršanja hroničnih oboljenja, odnosno pojave akutnog stanja.

    * Stvara se utisak da se ovo ranije nije događalo. Šta je istina – da li smo već udisali vazduh istog stepena zagađenja?

    – Naravno da se situacija sa aero-zagađenjem u velikom gradu kao što je Beograd nije sada dogodila prvi put. Dešavalo se ranije i dešavaće se. Ali nije ovo nikakva atmosferska katastrofa ili slično, kao što se predstavlja.

    * Da li zaista treba slediti instrukciju sa portala – „ostanite kod kuće“?

     

    – Ne, naravno. Neke mere predostrožnosti, ipak, treba preduzeti, u smislu da se ne izlazi napolje rano ujutru i kasno uveče, pre svega zbog magle i hladnog vazduha koji mogu da pogoršaju stanje kod hronično obolelih. Prostorije u kojima se živi moraju se provetravati. Idealno je koristiti klima-uređaje sa filterima vazduha gde god je to moguće.

    * U apotekama su razgrabljene hirurške maske, iako ne štite od suspendovanih čestica u vazduhu, a brzo se rasprodaju i nano maske koje su stigle u četvrtak i koštaju po 250 dinara.

    – Nikakve maske nisu neophodne. Nivo zagađenosti vazduha koji zahteva nošenje zaštitnih maski dostiže se u indistrijskim pogonima i zato su tu industrijske maske deo obavezne zaštitne opreme na radu. Za boravak na ulici maske nam nisu potrebne.

    * Kako da se ponašaju deca i stariji, koji se smatraju i najugroženijima aero-zagađenjem?

    – Deca i stari, ako su hronični bolesnici sa prisutnim plućnim i kardiovaskularnim oboljenjima, jesu u svakoj situaciji ove vrste grupa na koju treba obratiti posebnu pažnju. Sasvim mala deca, kao i hronično oboleli, ne bi trebalo da provode vreme napolju, pogotovo ne rano ujutru. Ukoliko imaju potrebu da izađu u ranim jutarnjim časovima, dovoljno je da stave šal ili maramu preko gornjih disajnih puteva, da bi se zaštitili od iritantnog dejstva hladnog vazduha na disajne puteve.

    Kako drastično povećane koncentracije nečistoća u vazduhu zaista utiču na ljude, koliko mogu da nam ugroze zdravlje, da li su na udaru samo disajni ili i drugi organi, može li se uopšte izdvojiti ko je najugroženiji, ili je opasnost ista za celu populaciju? Za desetak dana, koliko je u kontinuitetu povećano aero-zagađenje, konfuzija je samo produbljivana, i to činjenicom da su odgovori na ova pitanja uglavnom bili polovični, često i protivrečni, zavisno od toga da su temeljeni na egzaktnim podacima sa merača za kvalitet vazduha ili subjektivnom osećaju gušenja koji su mnogi imali.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    U Srbiji dom košta od 400 do 4.802.000 evra

    Subotica je već tri godine prvi grad u Vojvodini po broju prodatih kuća, gde ih je od 2021. do 2023. prodato 3.152, a cene su bile od 1.000 do 245.000 evra. […]