• Dobra godina za pčelare, obezbeđen šećer za prehranu

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Za pčelare je ova godina zadovoljavajuća, bilo je dovoljno bagremovog meda, a u Pčinjskom okrugu bilo je manje livadskog nego prethodne godine. Sada je vreme za prehranu pčela, kada im se stavlja šećer. Za članove Saveza pčelarskih organizacija Srbije, koji to žele, ta namirnica je obezbeđena.

    Dnevne temperature još dozvoljavaju pčelama da izlaze iz košnica, ali počinje priprema za zimu. Miroslav Milošević ima više od 150 košnica na Staroj planini.

    „Priroda je čista, ali su uslovi surovi, jer mi tamo imamo malo pčelinjih paša. Imamo bagremovu, livadsku, ne svake godine lipovsku i šumsku, pa ako neka od njih omane, mi smo u problemu, pa moramo da vodimo računa o količini meda kako bismo ostavili pčelama za zimu“, kaže Miroslav Milošević, pčelar iz Knjaževca.

    Dodatak u prehrani je i šećer, a zbog situacije na tržištu, pčelari su lakše mogli do te namirnice preko Saveza pčelarskih organizacija Srbije i saradnje sa šećeranama.

    „Članovi moji su platili šećer, dobili smo 24 tone, jedan šleper. I to smo podelili za one koji su bili zainteresovani. Kasnije su još tražili, ali videćemo da li će biti potrebe da se još organizujemo“,kaže Čedomir Mladenović, predsednik udruženja pčelara „Matica“ u Vranju.

    Organizacija po pitanju prikupljanja, obrade i plasmana meda već dve godine postoji u Rači, gde je otvoren zajednički pogon pčelara.

    „Pogon je stvorio uslove da pčelar u godinama kad je cena visoka zaista tu cenu i dobije, a kad je niska, takođe će je dobiti, ali takvu kakva jeste na tržištu. Znači neće biti unifornih cena, mi smo imali slučajeve da cele godine cena bude ista, a to je nemoguće“, kaže dr Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

    „Ovo je porodični posao, bavimo se pčelarstvom više od 10 godina i isplati se. Zavisi od godine, neke su bolje, neke su manje bolje, ali kad se radi, svaki posao je isplativ“, kaže Sunčica Anđelković, pčelarka iz Vranja.

    Saša Radivojević, pčelar iz okoline Sokobanje, kaže da je tržište je zadovoljno, samo  potrošači treba da prepoznaju pravi kvalitet meda. „Problem u srpskom pčelarstvu je veliki broj falsifikata, kada bi to odstranili bili bismo prezadovoljni“, kaže Radivojević.

    Cena pčelarske opreme nije se mnogo menjala u odnosu na prethodnu godinu.

    „Ramovi su ista cena kao i prošle godine, košnice isto, vosak isto, najviše je metal poskupeo, i tako“, kaže Aleksandar Golubović, proizvođač pčelarske opreme u Rači.

    „Ove godine je bilo donacija i subvencija za pčelarska udruženja, čak tri udruženja sa juga Srbije su dobila donaciju, tako da smo sa njima to odradili uspešno“, kaže Suzana Kordić iz Rume.

    Savez pčelarskih organizacija Srbije godišnje organizuje dva pčelarska sajma, u Beogradu i u Vranju. Na petom međunarodnom sajmu u Vranju učestvovalo je više od 130 izlagača.

    Za pčelare je ova godina zadovoljavajuća, bilo je dovoljno bagremovog meda, a u Pčinjskom okrugu bilo je manje livadskog nego prethodne godine. Sada je vreme za prehranu pčela, kada im se stavlja šećer. Za članove Saveza pčelarskih organizacija Srbije, koji to žele, ta namirnica je obezbeđena.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]