• Epidemija kovida-19 urušila zdravstvo, društvo, ekonomiju

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Epidemija kovida-19 u Srbiji, kao i u svetu, donela je razorne posledice, koje se pre svega ogledaju u narušenom zdravstvenom sistemu, porastu nasilja, rastu stope nezaposlenosti, ali i sve većim nejednakostima i tenzijama u društvu, rečeno je u današnjoj onlajn diskusiji pod nazivom „Šta dalje?“.

    Učesnici panela, među kojima je bila i ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku, Slavica Đukić Dejanović, složili su se da šteta koja proističe iz krize treba da bude što manja i da je pred svima nama veliki izazov u njenom rešavanju.

    Đukić Dejanović je navela da je od samog početka epidemije bila velika odgovornost da se opreme kadrovi i spreči masovno razboljevanje, a kao jedan od većih izazova navela je stopu nataliteta, koja se u datim uslovima još više produbila.

    Iznela je podatak da je u prvih pet meseci ove godine za 793 manje rođene dece, u odnosu na isti period prošle godine, dok smo u 2019. godini bili jedna od deset zemalja koja je u odnosu na 2018. imala veći broj novorođenih beba.

    Kovid kriza izazvala je brojne teškoće u društvenim, porodičnim, ljubavnim vezama, a Đukić Dejanović navodi da je tema reproduktivnog i seksualnog zdravlja, sada još više u fokusu.

    „Mi smo u 91 gradu i opštini organizovali savetovališni rad sredstvima Vlade Srbije na temu unapređenje i razvoj reproduktivnog i seksualnog zdravlja, jer smo prethodno zaključili da je nivo znanja u ovim oblastima dosta nizak i da naš obrazovni sistem na tome ne radi“, rekla je ministarka bez portfelja.

    Kako kaže, naredni zadatak je da taj koncept obuhvati svih 169 gradova i opština.

    „Obuhvatili smo savetovališnim radom i pitanje aktivnog starenja, sve osetljive grupe su bile obuhvaćene. Mi smo i od 16. juna za sve žene do 43 godine omogućili da se o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, ostvare kao majke biomedicinski potpomognutom oplodnjom“, ukazala je Đukić Dejanović.

    Ona je rekla i da je prevencija razboljevanja u Srbiji, kada su u pitanju žene, poprilično zatajila i navela primer karcinoma grlića materice, koji izaziva veliku smrtnost u našoj zemlji, pre svega jer se ne radi dovoljno na prevenciji.

    Međutim, ukazala je da se tu prave i mali pomaci.

    „Dali smo podršku Centru za unapređenje reproduktivnog zdravlja u Novom Sadu, gde su sredstvima Vlade obezbeđene HPV vakcine, prvi put za devojčice od 12 do 14 godina“, poručila je Đukić Dejanović.

    Direktor Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) za Srbiju DŽon Kenedi Mosoti ocenio je da se epidemija korone ne sme koristiti kao izazov za rešavanje brojnih izazova sa kojima se društvo suočava i naveo podatak da je čak 47 miliona žena u svetu izgubilo pristup kontraceptivnim sredstvima.

    „Pristup seksualnog zdravlja je narušen zato što su svi resursi zdravstva usmereni na druge koloseke. Raste i nasilje u porodici, kada je reč o prijavama nasiljama u Srbiji, nema ih mnogo, ali znamo da je došlo do porasta uznemirenosti žena“, ukazao je Mosoti.

    Kao jedan od ključnih problema, vidi u ekonomiji, koja se zbog svog globalnog urušavanja, preslikava na odnose u brojnim porodicama.

    „Ekonomski problemi samo pojačavaju nejednakosti u društvu. Vidimo sve manje žena koje učestvuju u formalnoj ekonomiji. Druge pandemije nisu bile tako razorne kao ova, ovo je bez presedana“, rekao je Mosotini i izrazio zabrintost zbog mnogih starijih građana, koji su ostali zapostavljeni u pandemiji.

    „Zaista smo izgubili njihovo poverenje, nismo dobro postupili, moramo brinuti jedni od drugima“, naveo je Mosoti.

    Stalna predstavnica Programa organizacije UN za razvoj (UNDP) u Srbiji Fransin Pikap istakla je da je rešenje da se unapredi kvalitet života i da su u tom izazovu ključni solidarnost, ulaganje i povezanost sa stanovništvom.

    „Kada je došlo do krize, veliki deo dijaspore je hteo da se angažuje, da pruži pomoć, pitali su kako možemo da budemo volonteri, i vrlo brzo smo sastavili spisak od 350 zdravstvenih radnika“, ukazala je Pikap.

    Dolazak oko 400.000 povratnika u zemlju u toku epidemije, ocenjuje kao buduću značajnu podršku Srbiji i dodaje da njihov potencijal za srpsku privredu može biti nemerljiv, te da treba raditi na tome da se opet ne vrate u inostranstvo.

    „Tehnologija nam je omogućila da pomognemo ljudima, mnogo se razgovaralo o tome kako ljudi pomažu porodici uz pomoć tehnologije, ali i veliki deo stanovništva nema pristup tome, Romi su ugrožena grupa“, kaže Pikap.

    Navodi i da mala i srednja preduzeća u tom procesu mogu dosta da pomognu i ističe da Srbija ima veliku priliku za e-trgovinu, koja kako kaže, preduzeća mogu učiniti otpornijim.

    „Za mene je najvažnije da uložimo u ljudski i društveni kapital“, navela je Pikap.

    Menadžerka programa Udruženje građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika rodno zasnovanog nasilja „Atina“, Jelena Hrnjak ističe da su žene tokom epidemije pokazale veliku hrabrost, borbenost i istrajnost.

    „Vidimo da su medicinske sestre uspele da se odupru svim izazovima koje pred nas kovid stavlja, i te žene jesu naša snaga, to se može reći i za žene žrtve nasilja“, rekla je Hrnjak.

    Hrnjak je navela i da žene, posebno u trenutnim okolnostima, iz brojnih razloga oklevaju da prijave nasilje, ukazujući da je u prethodnom periodu prihvat žena u prihvatilišta bio dosta otežan.

    Kao propust vidi izostanak trećeg kriznog štaba, pored dva koja je formirala Vlada Srbije, pre svega za sve one kojima nedostaje više socijalne zaštite.

    „Nedostajali su odlasci u romska nasilja, da pristupimo tim ljudima… Postoji i veliki digitalni jaz, nemaju svi pristup internetu“, poručila je Hrnjak.

    Docent na Filozofskom fakultetu u Beogradu Dragan Stanojević naveo je da je istraživanje do sada pokazalo da kriza i kontiunirani stres imaju višestruke negativne posledice za društvo, posebno u situacijama kada su partneri u većoj meri upućeni jedni na druge.

    „Za jedan broj parova ovo je šansa da se ojača odnos, ali za većinu tradicionalnih očeva ova situacija je izazovna, vrlo verovatno je da će tenzije u porodici rasti. Postoje indikatori da porodično nasilje raste. Nadam se da ćemo kao društvo iz ovog naučiti nešto i izaći kao bolji ljudi“, zaključio je Stanojević.

    Onlajn diskusija, koju je organizovala UNPFA Srbija, imala je za cilj i da se posveti pažnja Svetskom danu stanovništva, koji se obeležava sutra.

    Epidemija kovida-19 u Srbiji, kao i u svetu, donela je razorne posledice, koje se pre svega ogledaju u narušenom zdravstvenom sistemu, porastu nasilja, rastu stope nezaposlenosti, ali i sve većim nejednakostima i tenzijama u društvu, rečeno je u današnjoj onlajn diskusiji pod nazivom „Šta dalje?“.

     
     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    U Srbiji dom košta od 400 do 4.802.000 evra

    Subotica je već tri godine prvi grad u Vojvodini po broju prodatih kuća, gde ih je od 2021. do 2023. prodato 3.152, a cene su bile od 1.000 do 245.000 evra. […]