• Izveštaj: Srbija među 10 zemalja u svetu sa najvećim padom demokratije

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Više od polovine demokratskih zemalja u svetu je nazadovalo u protekloj deceniji, a Srbija je jedna od 10 država u kojima je zabeležen najveći pad demokratije, navodi se u objavljenom izveštaju Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu podršku (IDEA).

    Već pet godina za redom broj zemalja koje se kreću ka autoritarizmu je otprilike tri puta veći od onih koje idu u demokratskom pravcu. Apsolutni broj demokratija se smanjuje, a od 2020. godine ni Srbija, Mali i Obala Slonovače nisu više demokratije, navodi se u izveštaju „Stanje demokratije u svetu 2021“.

    „Ovaj izveštaj naglašava demokratski slom u Srbiji, jer se posle ozbiljnih problema sa izborima 2020. ne može više smatrati demokratijom. To dovodi u pitanje buduće članstvo Srbije u Evropskoj uniji“, naveo je u predgovoru izveštaja o Evropi Adam Bodnar, dekan Pravnog fakulteta poljskog Univerziteta društvenih i humanističkih nauka.

    U izveštaju se podseća da Srbija prvi put posle 20 godina nije više u kategoriji demokratija nego hibridnih režima.

    „Srbija, koja nazaduje od 2013, konačno je postala hibridni režim 2020. Tokom tog perioda, vladajuća Srpska napredna stranka je ograničila i diskreditovala civilno društvo i uvela ograničenja slobode medija“, navodi se u izveštaju.

    IDEA u dokumentu o demokratiji u Evropi navodi da je kvalitet demokratija stagnirao ili opao za protekle dve godine, ne malim delom zbog pandemijske krize.

    „Na Zapadnom Balkanu i drugim zemljama istočne Evrope, dugotrajne slabosti u tim novim demokratijma dodatno su pojačane pandemijom“, navodi se u izveštaju i dodaje da je legitimitet mnogih vladajućih elita u tom regionu narušen zbog njihovog nastojanja da dobiju nejednaku izbornu prednost tokom pandemije, zastrašivanja političke opozicije i nastojanja da dodatno oslabe integritet medija.

    Pandemija je u zemljama Zapadnog Balkana, istočne Evrope i Kavkaza, dodaje se, uništila gradivne blokove demokratije, uključujući pravedne izbore, slobodu udruživanja i izražavanja i kontrolu vlade.

    Sloboda izražavanja i medija bila je ugrožena i pre pandemije, a tokom pandemije je dodatno nazadovala, i to ne samo u autoritarnim režimima. „Opasne prakse“ kretale su se od nekooperativnog odnosa državnih zvaničnika prema novinarima do uzmenimaravanja i pretnji medijima.

    Nekoliko zemalja, uključujući Srbiju, iskoristile su navodnu opasnost od dezinformacija o pandemiji za dalje gušenje slobode govora.

    Ograničavanje pristupa informacijama i sprečavanje izveštavanja o pandemiji

    Vlasti u Srbiji su takođe pokušavale da ograniče pristup informacijama i kontakte novinara sa zdravstvenim radnicima, kao i da ućutkaju kritičare i spreče izveštavanje u pandemiji.

    Pandemija je takođe bila veliki test za slobodne izbore, a pojačane onlajn kampanje povećale su i značaj dezinformacija, stranog mešanja i zloupotrebe podataka.

    Izborno okruženje u Srbiji 2020. odlikovale su duboke političke podele, bojkoti parlamenta i izbora i društvena polarizacija, uz „opasnu fuziju“ državnih i partijskih resursa i korišćenje komunikacije o pandemiji za dobijanje izbornih koristi.

    Zbog bojkota parlamenta pre pandemije, a zatim i bojkota parlamentarnih izbora, jer su opozicione partije tražile odlaganje izbora dok se ne obezbede jednaki i fer uslovi, Srbija je zabeležila značajan pad po kriterijumima čisti izbori, sloboda izražavanja i efikasan parlament.

    Srpski parlament, dodaje su u izveštaju, nije vršio proaktivan i suštinski nadzor izvršne vlasti.

    Nasilje nad ženama i porodično nasilje je povećano tokom pandemije, a Srbija je i po tom pitanju u grupi zemalja u kojima je najviše porastao broj žena koje su tražile pomoć.

    U izveštaju se ističe da je više od polovine demokratija u svetu nazadovalo u najmanje jednom aspektu demokratije u proteklih 10 godina.

    Među zemljama koje su zabeležile najveći pad od 2010, mereno po svih 16 kriterijuma demokratije koji su ocenjivani u ovom izveštaju, nalaze se Srbija, Poljska, Slovenija, Mađarska, Turska, Nikaragva i Brazil.

    „Broj zemalja u kojima demokratija nazaduje nikada nije bio viši nego u poslednjoj deceniji. Pošto su mnoge od tih zemalja velike, one predstavljaju više od 30 odsto svetske populacije. Sada 70 odsto svetske populacije živi ili u nedemokratskim režimima ili u zemaljama sa opadajućom demokratijom. Procenat svetskog stanovništva koji živi u jakim demokratijama je samo 9 odsto“, navodi se u izveštaju.

    Hibridni režimi sa najvećim brojem kriterijuma po kojima je 2020. zabeležen petogodišnji demokratski pad su Obala Slonovače, Gvineja, Srbija, Tanzanija, Turska i Zambija.

    U Evropi ima tri hibridna režima (Srbija, Rusija i Turska), dva autoritarna režima (Azerbejdžan i Belorusija) i 39 demokratija.

    U izveštaju se posebno ukazuje na pogoršanje demokratije u članicama EU Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji, gde je pandemija „pogoršala bolesti nagomilane tokom protekle decenije“.

    „Pandemija nas uči da nam je potrebna ne samo vakcina protiv kovida-19, nego da nam je očajno potrebna vakcinacija protiv nedemokratskih tendencija u nekim delovima Evrope, jer se virus autoritarizma može lako proširiti“, navodi se u izveštaju.

     

    Više od polovine demokratskih zemalja u svetu je nazadovalo u protekloj deceniji, a Srbija je jedna od 10 država u kojima je zabeležen najveći pad demokratije, navodi se u objavljenom izveštaju Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu podršku (IDEA).

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    MUP: Protekle noći nisu zabeleženi ozbiljniji incidenti

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova tokom prethodne noći izvršili su proveru identiteta ukupno 386 lica, pri čemu je 13 lica dovedeno do službenih prostorija zbog izvršenih prekršaja. […]