• Lončar: Lekarima i medicinskim sestrama isplata za dežurstvo, stimulacije i prekovremeni

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Lekarima i medicinskim sestrama koji rade u kovid sistemu isplaćuje se maksimalan broj sati koji je moguć za dežurstvo, kao i stimulacija i prekovremeni rad, kaže ministar zdravlja Zlatibor Lončcar.

    Navodi da je time rešen problem isplate za zaposlene koji rade sa pacijentima pozitivnim na virus korona, a koji je nastao pre više od mesec dana.

    Upitan o pritužbama lekara u Kliničkom centru Niš u kovid sistemu koji tvrde da primaju za 80 sati rada samo isplatu za 40 radnih časova, za razliku do onih koji ne rade sa kovid pacijentima, Lončar je rekao da je dobijao takve podatke i pritužbe i da je taj problem rešen.

    Objasnio je da su lekari van kovid sistema koji rade sa pacijentima koji nisu korona pozitivni mogli da dežuraju po 24 sata što je, kaže, prepoznato u zakonu i statutu zdravstvene ustanove, te da je dežurstvo nedeljom nešto više od 100 evra u dinarskoj protivvrednosti, a subotnje dežurstvo nešto manje.

    Lončar je nakon otvaranja laboratorije „Vatreno oko“ u Nišu rekao da sistem nije mogao da pretpostavi da će se tako nešto desiti kao što je virus korona, te da lekari i medicinske sestre u kovid sistemu ne mogu da rade u skafanderima duže od četiri sata, nakon čega idu na pauzu.

    Ministar kaže da je zato u jednom momentu nastao problem, jer su mogli da isplate novac za dežurstvo zaposlenima van kovid sistema, a da je nastao zakonski i birokratski problem isplate zaposlenima u kovid sistemu za dežurstvo.

    „Faktički, zaposleni u kovid sistemu nije dežurao tih 12 ili 24 časa, nego je radio četiri sata, pa odmarao, pa radio, ali to smo rešili tako da se ljudima koji rade u kovid sistemu isplati maksimalan broj sati koji je moguć za dežurstvo, i ne samo to, nego i stimulacija i prekovremeni rad“, rekao je Lončar.

    Poručio je da je su medicinski radnici heroji, junaci našeg doba i da koliko god da im se novca isplati, nije dovoljno za ono što oni urade.

    „Ali, to je ispravljeno, to se realizuje, tu nema više nikakvih problema. To je bio problem pre više od mesec dana kada je došlo da se plaća. To je rešeno“, zaključio je ministar zdravlja koji je sa predsednicom Vlade Anom Brnabić i ambasadorkom Kine Čen Bo prisustvovao otvaranju nove laboratorije “Vatreno oko” u Nišu.

    Lončar: Završen projekat za kovid bolnicu u Knez Selu

    Lončar je izjavio da bi uskoro trebalo da počnu radovi na rekonstrukciji nekadašnje Klinike za plućne bolesti u Knez Selu kod Niša koja će, kako je najavljeno, biti pretvorena u kovid bolnicu koja će imati između 400 i 500 kreveta.

    “Urađen je projekat za adaptaciju i početkom sledeće sedmice biće predat Vladi Srbije koja će obezbediti sredstva kako bi se hitno krenulo sa radovima“, rekao je Lončar novinarima u Nišu posle otvaranja laboratorije “Vatreno oko“.

    Ministar je kazao da je odluka o pretvaranju objekta u Knez Selu u kovid bolnicu doneta kako bi Niši i okolina bili spremni za jesen kada se, kako je rekao, očekuje sudar gripa, korona virusa i drugih prehlada, a samim tim i više obolelih.

    “Tražili smo najbolje rešenje, da ne bismo ponovo pretvarali Nišku Banju ili drugu ustanovu u kovid bolnicu, odlučeno je da se rekonstruiše bolnica u Knez Selu, tako ćemo biti mirniji i spremniji za ono što nas čeka na jesen“, rekao je Lončar.

    Lekarima i medicinskim sestrama koji rade u kovid sistemu isplaćuje se maksimalan broj sati koji je moguć za dežurstvo, kao i stimulacija i prekovremeni rad, kaže ministar zdravlja Zlatibor Lončcar.

     
     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Prijava za godišnji porez na dohodak do 15. maja

    Sva fizička lica koja su u 2023. godini ostvarila dohodak u iznosu većem od 4.269.564 dinara dužna su da najkasnije do 15. maja 2024. godine na portalu e-porezi provere iskazane podatke u unapred […]

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]