• Mogu li sudovi u Srbiji da odlučuju o kontaktu dece sa babama i dedama?

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Pre nekoliko dana Vrhovni kasacioni sud Italije odlučio je da deca ne moraju da viđaju babu i dedu ukoliko to ne žele, a kakva je situacija u Srbiji?

    Presuda u Italiji je doneta u postupku koji su pokrenuli roditelji dvoje dece, žaleći se na odluku niže sudske instance kojom su deca bila prinuđena da provode vreme sa babom, dedom i rođacima s očeve strane. Prethodno su višegodišnji sudski spor pokrenuli baba, deda i očev brat, koji su podneli tužbu sudu za maloletnike u Milanu jer ne mogu da se sretnu sa decom „zbog prepreka koje su im postavili roditelji dece“ sa kojima su u porodičnoj zavadi.

    Ovo je pokrenuto na osnovu Zakona o porodici, po kom baba i deda deteta razvedenih roditelja imaju pravo da od suda zatraže da odluči o zabrani viđanja.

    U Srbiji postoje slične zakonske odredbe, ali mnogi njih nisu svesni, objašnjava za 021.rs advokat Srđan Popović, koji je imao sličan slučaj u kom su baba i tetka deteta sa majčine strane tražile od suda da odluči o održavanju ličnog kontakta.

    U ovom slučaju, reč je o razvedenom braku, a majka je nakon razvoda preminula. Otac nije nakon toga želeo da dozvoli kontakt.

    „Njih dve su pokrenule postupak zato što kod nas u zakonu postoji ta mogućnost da bliski srodnici isto sudskim putem zatraže viđanje. To je tako regulisano da predstavlja pravo deteta. Zakon kaže da dete ima pravo da održava kontakt ne samo sa roditeljima, već i sa srodnicima. Sud, u toj situaciji, odlučuje da je to u interesu deteta“, objašnjava Popović.

    A kako će sud odlučiti zavisi od pojedinačnog slučaja i specifičnih okolnosti.

    „Nema nekog pravila. Sud mora da proceni sve okolnosti slučaja i onda na osnovu njih da odluči da li je to u interesu deteta. Jer interes deteta je primaran, a ne srodnika“, ističe sagovornik. 

    Advokata Srđana Popovića pitali smo i koliku ulogu u konačnoj odluci suda igraju želje deteta, ukoliko je dete uzrasta u kom može da procenjuje. 

    „Generalno, u porodičnim sporovima, deca posle desete godine mogu da izraze svoje mišljenje. Ono ne mora da bude uvaženo, ako je dete uzrasta do 15 godina, ukoliko sud smatra da nije u dobrom interesu deteta. Može da se desi i da je dete raspoloženo za kontakt, a da sud odluči da to nije u njegovom interesu, ili obrnuto. Posle 15. godine, dete samostalno odlučuje o tim pitanjima“, objašnjava Popović.

    U slučaju da sud odluči po zahtevu srodnika, viđanje se rešava na isti način kao i kod razvoda braka, kada jedan roditelj ima starateljstvo, a drugi pravo na održavanje kontakta.

    „Onda sud to reguliše, jer čim dođe do spora, znači da ne može da se odredi dogovorom. Ako nema dogovora, onda sud precizno definiše model viđenja, sa tačno određenim danima u nedelji i vremenom. Taj model mora da se poštuje“, naglašava. 

    Takođe je, kaže Popović, važno napomenuti da se zakon odnosi, ne samo na srodnike, već i na druga lica sa kojima dete vezuje posebna bliskost.

    U ovom slučaju, reč je o razvedenom braku, a majka je nakon razvoda preminula. Otac nije nakon toga želeo da dozvoli kontakt.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Kako u Srbiji žive danas osobe zaražene virusom HIV

    Broj partnera, zagrljaj, boravak u istoj prostoriji, samo ljudi koji koriste drogu intravenskim putem, samo muškarci koji imaju odnose sa muškarcima, „neće meni da se desi“ i druge, predrasude […]

    Proleće počinje u sredu ujutru

    Proleće će ove godine početi u sredu 20. marta u 04.06 časova, dok u isto vreme za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počinje jesen, saopštilo je Astronomsko društvo ''Ruđer […]