• Ni na Istok, ni na Zapad, već na klupu za rezervne igrače

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info
    Posle telefonskog razgovora Vućića i Putina, u posetu Srbiji uskoro stiže Sergej Lavrov, a potom i Olaf Šolc.
     

    Danas je razgovarao sa poslanicom Evropskog parlamenta Violom fon Kramon koja je poručila da u interesu Srbije mora biti pridruživanje sankcijama protiv Rusije.

     

    „Nije na nama da primoravamo bilo koga. Ali Vlada Srbije treba da razume da ukoliko žele da budu deo kluba, ako žele da budu deo EU, to ide uz vrednosti, norme“, navela je ona.

     
    Sankcije Rusiji su i dalje glavna politička tema koja parališe skoro sve druge oblasti politike u Srbiji, piše Dojče vele.
     
    S jedne strane pritisak Evropske unije da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa EU i uvede sankcije Rusiji, i sa druge Rusija koja bi želela da Srbija ostane u statusu prijateljske zemlje koja ne želi da uvede sankcije Rusiji. Kao prvi važan događaj u tom diplomatskom mozaiku je telefonski razgovor predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Rusije Vladimira Putina.
     
    Telefonski razgovor dvojice predsednika bio je ipak pod znakom pitanja što je izazvalo razne spekulacije u srpskoj javnosti. Kada je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da takav razgovor nije ni bio planiran, to je za mnoge bio signal da je ugrožena prijateljska saradnja dve zemlje, i da Kremlj na taj način šalje poruku Beogradu.
     
    Političke stranke u Srbiji su – svaka sa svojih pozicija – taj momenat iskoristile za kritiku Vučićevog sedenja na dve stolice. Pristalice sankcija su to videle kao znak da se na Rusiju ne može ozbiljno računati, dok je takozvana patriotska opcija to videla kao šamar Vučićevoj nedoslednosti u odnosima sa Rusijom.
     
    Srbija, ipak, značajan faktor
     
    Pokazalo se ipak da je međunarodna pozicija Rusije takva da je i Srbija previše značajan faktor da bi Moskva bez preke potrebe ugrozila dobre diplomatske odnose sa Beogradom.
     
    Ruska diplomatska inicijativa se ipak neće zaustaviti na ovom telefonskom razgovoru, jer u Beograd 7. juna stiže i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov. To će biti prva poseta jednog visokog ruskog zvaničnika od početka rata u Ukrajini, i pretpostavlja se da će teme energetskog snabdevanja, situacije u Ukrajini, i sankcija i tom prilikom biti u prvom planu.
     
    Poseta Lavrova će uslediti samo nekoliko dana pre posete nemačkog kancelara Olafa Šolca Srbiji. Koliko će se Srbija uspeti da pomiri te dve suprotnosti – insistiranje EU na sankcijama Rusiji, i želju Moskve da se to ne dogodi?
     
    „Zapadni političari sankcije Rusiji stavljaju u ravan sa odricanjem od naših nacionalnih interesa na Kosovu i u regionu, pre svega u Republici Srpskoj. Srbija zbog toga mora ostati u dobrim odnosima sa Moskvom. Moskva je faktor koji nam pomaže da branimo te ugrožene nacionalne interese. Ne bi trebalo da se svrstavamo na bilo čiju stranu – Rusija to od nas i ne traži- ali ako Zapad vrši pritisak na Srbiju onda to u Srbiji jača svest da taj pritisak nije zbog Rusije nego zbog nas. Ako se to čini onda je to pokušaj da mi radimo protiv sopstvenih nacionalnih interesa svojim rukama“, navodi politički analitičar Dragomir Anđelković za Dojče vele.
     
    Novaković: Šteta za Rusiju minimalna
     
    Direktor istraživanja Centra za međunarodne i bezbednosne poslove Igor Novaković kaže da je šteta za Rusiju od srpskih sankcija minimalna. Za Rusiji je mnogo bitnije ono što su druge evropske države već uradile, kaže on.
     
    Sankcije Rusiji su i dalje glavna politička tema, i moglo bi se reći da je ona paralisala skoro sve druge oblasti političkog života u Srbiji. Dragomir Anđelković primećuje da su sankcije Rusiji deo nekih globalnih dešavanja.
     
    „Svi su ili uvodili sankcije Rusiji, ili se tome suprotstavljali na ovaj ili onaj način, i nastavljali saradnju sa Rusijom. To je postala tačka podela između zemalja evroatlantskog bloka i ostatka sveta. Srbija tu nije izuzetak, jer su mnogi iskreno zabrinuti, ali tu ima i političkih zloupotreba. Jedni tu priliku koriste da pokažu lojalnost Zapadu, a drugi da pošalju poruku građanima da su vrlo patriotski nastrojeni, jer stavljaju, kako ga oni vide, srpski interes na prvo mesto“, primećuje Anđelković.
     
    Međak: Smeška nam se sedanje na klupu za rezervne igrače
     
    Kako za N1 navodi predsednik Evropskog pokreta Vladimir Međak, Vučić će se pritisku da uvede sankcije Rusiji opirati što duže bude mogao. On smatra da bi ekonomska cena takve politike mogla da bude previsoka.
     
    „Znate, mi stalno pričamo – Srbija je zavisna od ruskog gasa. Tako možemo da kažemo da je srpska ekonomija zavisna od izvoza u Evropsku uniju. Jer ako imate auto treba Vam benzin, ali ako nemate auto nebitna Vam je cena benzina. Znači, kome ćete vi da prodajete proizvode koje ta industrija koja radi na gas pravi“, kaže Međak.
     
    Međak smatra da bi politička cena mogla bi da bude i veća, isporučena u vidu zaustavljanja evropskih integarcija Srbije.
     
    „Nama se smeška jedno sedanje na klupu za rezervne igrače, al to sedenje će mnogo dugo da traje. Mi smo promašili proširenje 90-tih. Sada ako opet budemo stavljeni na klupu za rezervne igrače mi možemo ovu priču da vodimo 2040. godine“, zaključuje on.
     

    Posle telefonskog razgovora Vućića i Putina, u posetu Srbiji uskoro stiže Sergej Lavrov, a potom i Olaf Šolc.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    U Srbiji dom košta od 400 do 4.802.000 evra

    Subotica je već tri godine prvi grad u Vojvodini po broju prodatih kuća, gde ih je od 2021. do 2023. prodato 3.152, a cene su bile od 1.000 do 245.000 evra. […]