• Održan protest studenata „Ujedinjeni za obrazovanje“. Za ponedeljak zakazan novi

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Studenti i profesori koji traže 30 odsto niže školarine i zalažu se za autonomiju univerziteta završili su protestnu šetnju pod nazivom „Ujedinjeni za obrazovanje“ od zgrade Rektorata do Ministarstva prosvete, nakon čega su okupljeni pozvali da u ponedeljak u 12 sati postave šatore i kampuju ispred Ministarstva prosvete, objavila je Nova.rs.

     

    Protest na kom se okupilo oko 150 studenata i profesora završen je ispred Ministarstva prosvete pozivom na novo okupljanje u ponedeljak, od 12 do 15 časova.

    “Dođite u podeljak u 12 ovde u Nemanjinu ulicu i ponesite šatore. Zato što želimo da pokažemo i Ministarstvu prosvete i Vladi Srbije da postoje studenti koji misle svojim glavom”, poručio je jedan od organizatora protesta, student Nikola Arsenić.

    Okupljeni su u rukama držali transparente “Obrazovanje ludom radovanje”, “Zašto nas terate da budemo naučnici drugih država”, “Obrazovanje vredi a država štedi”, “Koliko nas još mora da ode preko da bi se nešto promenilo”, “Izlazak na ispit 3500, a izlazak iz države 0”.

    Dok se kolona, koju su predvodili studenti, polako kretala ka Nemanjinoj ulici, čule su se pištaljke i povici “Vučiću ološu”.

    Studentkinja prve godine Poljoprivrdnog fakulteta kaže kako, iako je tek na početku studija, razmišlja o napuštanju zemlje.

    “Ovo postaje nepodnošljovo – niti mogu da se zaposlim, niti mogu da živim, neću moći da se zaposlim kad zaršim fakultet, neću moći da izdržavam ni sebe a kamoli porodicu koju zasnujem”, kaže studentkinja tehonologije hrane.

    Napominje da kako će i školovanje pokušati da završi u inostranstvu.

    Da je u Srbiji teško pronaći posao potvrđuje i diplomiranja studentkinja filologije.

    “Fakultet sam završila i čekam zaposlenje u struci ali toga ni na vidiku, na žalost, tako da sam vać počela da spremam papire da odem preko. Ja sam neko ko je davao šansu ovoj zemlji, ko je sve đonove izgulio da bi nešto promenio, ali nije vredelo”, kaže ona.

    Tvrdi da je promene na svom fakultetu tražila svuda, uključujući i na ulice i dodaje:

    “Ovo je jedna velika autokratija i ja, iako sam mlada, više nemam snage”

    Na protest su došli i dopisni član SANU prof. dr Vladica Cvetković i prof. dr Saša Moderc sa Filološkog fakulteta.

     
     

    “Moj motiv da dam podršku vašim protestima nije samo taj što se slažem sa vašim zahtevima – oni imaju rezona, oni su ispravni, već nešto drugo još više, jer ovde ima neke snage koja je spremna da uzdrma nešto što je najpažljivije čuvano u obrazovanju u Srbiji a to je način finasiranja”, rekao je prof. dr Cvetković u obraćanju studentima.

    Prof. dr Janko Veselinović, koji je takođe došao da podrži zahteve protesta, kaže kako iz ličnog iskustva zna kako studenti nekad nemaju dovoljno novca ni da plate naredni ispit.

    “Meni su zadnjih godina, naročito meseci, studenti na ispitu tražili da polažu u tekućem roku a da im ocenu upišem za dva, tri meseca. Ispostavlja se da studenti nemaju novca, da plate hiljdu dinara za prijavu jednog ispita i čak ih je sramota da to prizanju”, kaže Veselinović za Nova.rs.

    Objašnjava kako, sa druge strane, para ima za nacionalne stadione i “raznorazne gluposti koje realizuju Goran Vesić i Aleksandar Vučić”.

    “Studenti su svesni da fakulteti nemaju para, ali država mora da pomogne kako bi studenti lošijeg imovnog stanja mogili da studiraju”, poručio je on.

    Studentkinja Filološkog fakulteta kaže da je tu kako bi se borila za prava studenata.

    “Smatramo da je smanjenjenje školarina za 30 odsto sasvim umeren zahtev s obzirom na to da većina predmeta nije izdržala onlajn nastavu. Tako da bi zaista mogli da nam izađu u susret i da nam smanje školarina”, kaže ona.

    Dodaje i da smatra kako po pitanju Filološkog fakulteta Ministarstvo nema pravo da se meša i da sam fakultet ima pravo da bira dekana.

    “Ovde sam došao zato što su dve moje ćerke završile fakultet, jedna od njih je otišla u inostranstvo, druga ovde živi. Došao sam da pomognem deci da ne idu preko, da se skinu školarine, da roditelji mogu to da im plate i da žive nornalno”, kaže za Nova.rs jedan od okupljenih.

    On poručuje da je u Beču školarina jeftinija 30 odsto  nego u Srbiji a tamo je deset puta standard veći i naglašava:

    “Ako oni odi neće imati ko će da nas leči i ko će da nam uči decu.”

    Protest je svojim prisustvom podržao i Petar Đurić, koji je zbog rečenice “ćale ovo je za tebe” postao simbol julskih protesta.

    “Danas smo se okupili zajedno sa studentima i profesorima Filološkog fakulteta da se izborimo i za jedne i za druge zahteve”, kaže za Nova.rs jedan od organizatora protesta, student Nikola Arsenić.

    Kako kaže, već samo ujedninjenje te dve borbe je pobeda sama po sebi i navodi dva ključna zahteva portesta:

    “Jedan je autonomija univerziteta koja je vezana za izbor dekana na Filološkom fakultetu, drgi su dosta niže školarine”

     

    Kako kaže, ukoliko nakon današnjeg protesta ne bude bilo odgovora, u ponedeljak je u planu radikalizacija.

    “Blokiraćemo Nemanjinu ulicu tri sata tako što će studenti da kampuju ispred Ministarstva prosvete, da ministar shvati da tu postoji neka grupa koja se bori za svoje ideale”, kaže on.

    Studente je podržalo i Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti koje je izašlo sa pravnim obrazloženjem da su fakulteti prekršili prošle godine ugovor o studiranju, zbog čega studenti imaju pravo na povraćaj prošlogodišnje školarine.

    Studenti i profesori koji traže 30 odsto niže školarine i zalažu se za autonomiju univerziteta završili su protestnu šetnju pod nazivom „Ujedinjeni za obrazovanje“ od zgrade Rektorata do Ministarstva prosvete, nakon čega su okupljeni pozvali da u ponedeljak u 12 sati postave šatore i kampuju ispred Ministarstva prosvete.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]