• Seoski turizam u ekspanziji: Seoska domaćinstva i prirodne lepote sve privlačniji, glavni problem smeštajni kapaciteti

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Pandemija koronavirusa dovela je do procvata seoskog turizma u Srbiji. Broj registrovanih seoskih domaćinstava koja se bave seoskim turizmom povećao za 40 odsto u prošloj godini. U sistemu E-turista registrovano je više od 700 takvih objekata, a verovatno još toliko posluje u sivoj zoni, kaže ministar turizma i omladine Husein Memić. Ipak, smeštajnih kapaciteta je nedovoljno, zbog čega je u vojvođanskom budžetu izdvajanje za turizam u odnosu na prošlu godinu povećano.

    Atila Vereš, vlasnik seoskog domaćinstva u Senti, seoskim turizmom počeo je da se bavi 2008. godine. On je šesta generacija koja živi u porodičnoj kući koju su pretvorili u seosko domaćinstvo otvoreno za turiste tokom čitave godine.

    Kuću su 1870. godine izgradili njegovi čukundeda i čukunbaba Ana, po čijem imenu je pansion nazvan. U početku su imali dve sobe za izdavanje, a danas ih imaju 11. Potražnja je tada bila velika, a ponuda gotovo nepostojeća, pa su u priču postepeno uveli i komšije, tako da danas zajedno nude 73 ležaja.

    „Uvek je nešto falilo, pa smo ‘naterali’ na neki način komšije da nam pomažu da smestimo ljude. Ponekad bi došao autobus sa 50 ljudi, za šta imamo kapacitete, al ponekad bi dolazio autobus sa 72 osobe i nismo mogli da ih smestimo“, kaže on. 

    Da su smeštajni kapaciteti najveći izazov turizma u Vojvodini smatra pokrajinski sekretar za privredu i turizam Nenad Ivanišević.

    „Mi u ovom trenutku nemamo mogućnost da smestimo autobus ljudi, a to je problem malih turističkih domaćinstava. Ne možete govoriti o organizovanom turizmu, o dovođenju tura, ako nemate smeštajni kapacitet za više od 50 ljudi“, objašnjava on za Euronews Srbija.

    Zato je, kako navodi, povećan budžet za turizam u odnosu na prošlu godinu i ideja je na podizanju broja ležajeva na teritoriji Vojvodine. 

    Kovid kriza prouzrokovala probleme

    Međutim kriza koja je nastupila dolaskom kovida u pojedinim delovima zemlje možda je dovela do ekspanzije seoskog turizma, ali je u drugim na njega negativno uticala. To je doživeo Vereš, koji kaže da je do 2019. posao dobro išao. 

    „Svake godine smo imali sve više i više grupa, ali onda kada je došao kovid, onda je sve to stalo“, kaže vlasnik seoskog domaćinstva u Senti. 
    Nisu, međutim, stale poreske obaveze. Svaka kriza odrazi se, priča, i na njihovo poslovanje. Ova poslednja izazvana ratom u Ukrajini zaustavila je subvencije mađarske vlade za učeničke ekskurzije, koje su im u Sentu dolazile više puta godišnje. Izuzev njih, seoski turizam u tom delu Banata se, kaže, uglavnom svodi na ljude koji dolaze poslom ili u posetu rođacima. 

    „Ali nažalost, za Beograd, odnosno iz južnu Srbiju ovaj deo Vojvodine kao turistička destinacija nije zaživeo“, navodi on Vereš. 

    Seoski turizam na Fruškoj gori doživeo je značajnu ekspanziju tokom pandemije, međutim sa druge strane u Banatu zaista nije koliko bi mogao, kažu i u Turističkoj organizaciji Vojvodine.

    „Pandemija je svakako uticala da se promene navike turista. Dakle, turisti se sve više odlučuju za individualna putovanja i za boravak u prirodi i seoske destinacije zaista dobijaju na značaju poslednjih godina. Došlo je do ekspanzije ruralnog turizma u pojedinim područjima Vojvodine, ovde navodimo primer Fruške gore, gde se u prethodnom periodu tražio i krevet više“, kaže Milica Šušnjić iz Turističke organizacije Vojvodine. 

    Do subvencija lako, ali ih je nedovoljno

    Prema njihovim podacima, u 2022. zabeleženo je 27 odsto više dolazaka domaćih turista u Vojvodinu, i čak 120 odsto više stranih. Dobra prilika za seoska domaćinstva za koja, kaže Atila Vereš, subvencije nije teško dobiti, ali ih nema dovoljno često. 

    Iz Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam kažu da zajedno sa sekretarijatom za poljoprivredu u Pokrajinskoj vladi subvencionišu obavljanje turističke delatnosti na selu. Ivanišević navodi da su na konkursu prošle godine imali zahteve u visini od milijardu dinara, dok je budžetom predviđeno 200 miliona. 

    „Hoćemo da pokrenemo jednu kampanju pre svega informisanja – zašto je važno da oni postanu preduzetnici, dostupnost subvencijama se proširuje. Na taj način možete da budete konkurentni i republičkim ministarstvima turizma i poljoprivrede, ali i pokrajinskim sekretarijatuma za poljoprivredu, kao i turizam. Kada ste smo gazdinstvo, ograničeni ste u jednom delu subvencija zato mislim da je jako važno da oni shvate da je potrebno da se, pored te registracije koju imaju, doregistruju i kao preduzetnici“, objašnjava on. 

    Dodaje da je ove godine izdvojeno i 314 miliona za razvoj turizma i turističke infrastrukture i da je upravo tu važna doregistracija.
    Iako je zadovoljan budžetom, Ivanišević navodi da novca nije i nikad neće biti dovoljno.

    „U ovom momentu je jako važno da napravimo infrastrukturu. Pre svega je važno reći da turizam raste zato što se ulaže u infrastrukturu. Mi sad već imamo preko 1.100.000 ljudi koji su se vozili vozom Beograd – Novi Sad, da nema auto-puteva koji povezuju, ne bi bilo turizma“, zaključuje sagovornik Euronews Srbija.

    Pandemija koronavirusa dovela je do procvata seoskog turizma u Srbiji. Broj registrovanih seoskih domaćinstava koja se bave seoskim turizmom povećao za 40 odsto u prošloj godini. U sistemu E-turista registrovano je više od 700 takvih objekata, a verovatno još toliko posluje u sivoj zoni, kaže ministar turizma i omladine Husein Memić. Ipak, smeštajnih kapaciteta je nedovoljno, zbog čega je u vojvođanskom budžetu izdvajanje za turizam u odnosu na prošlu godinu povećano.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    U Srbiji dom košta od 400 do 4.802.000 evra

    Subotica je već tri godine prvi grad u Vojvodini po broju prodatih kuća, gde ih je od 2021. do 2023. prodato 3.152, a cene su bile od 1.000 do 245.000 evra. […]