• Šta sadrže preporuke za imunizaciju dece od 12 do 15 godina Fajzer cepivom u Srbiji?

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Preporuka je da vakcinu protiv kovida19 prime deca starosti od 12 do 15 godina, koja su u riziku da dobiju teške oblike bolesti, a koji se najčešće javlja u vidu multisistemskog inflamantornog odgovora, ali i u vidu teških oblika upala pluća, kaže za Danas doktor Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije.

    Ovo udruženje, zajedno sa Nacionalnim telom za imunizaciju, izradilo je preporuke za vakcinaciju dece od 12 do 15 godina Fajzerovom vakcinom, koje treba da postanu deo Stručno-metodološkog uputstva, kako bi vakcinacija dece mogla da počne.

    Sagovornik Danasa objašnjava da se preporuka odnosi na decu koja su imunološki kompromitovana, koja imaju kardiološke, metaboličke, endokrinološke, neurološke, hematološke… ili onkološke bolesti.

    „Naša preporuka je i da gojazni mališani prime vakcinu jer su naša iskustva pokazala da su takođe posebno rizična grupa“, navodi dr Konstantinidis.

    On objašnjava da deca obolela od astme nisu obuhvaćena ovom preporukom, jer se pokazalo da nisu izložena posebnom riziku od teških oblika kovida 19.

    Sagovornik Danasa još dodaje da je stav da deca treba da prime vakcinu na pedijatrijskim odeljenjima domova zdravlja, gde inače primaju redovne vakcine, a ne na vakcinalnim punktovima, gde bi eventualno mogli da se razbole.

    „Naša preporuke je i da saglasnost za vakcinaciju dece u posebnom riziku daju lekari supspecijalisti koji leče osnovnu bolest“, ističe predsednik Udruženja pedijatara.

    Vakcina Fajzer-Biontek odobrila je za decu od 12 do 15 godina Američka agencije za hranu i lekove, Evropska agencije za lekove, kao i Agencije za lekove Srbije.

    Doktor Konstantinidis navodi da je početna preporuka njegovog udruženja bila da vakcinu prime deca koja imaju poseban rizik od teškog obolevanja, ali i da se ta preporuka može proširiti na svu decu u skladu sa podacima koji budu pristizali u narednom periodu.

    „Smatramo i da svi koji žele, treba da prime vakcine, nezavisno od toga da li pripadaju nekoj od rizičnih grupa. A ja bih tu posebno izdvojio one koji će u narednom periodu putovati“, dodaje dr Konstantinidis.

    Fajzer vakcina koja se daje deci ista je kao i Fajzer vakcina za odrasle. Faza tri kliničkog ispitivanja, koja je obuhvatila 2.260 dece, pokazala je da je efikasnost cepiva među ovom populacijom veća nego među drugim starosnim grupama. U pogledu neželjenih dejstava primećena je pojava miokarditisa i perikarditisa među mlađim osobama koje su primile Fajzer-Biontek vakcinu, međutim doktor Konstantinidis navodi da se radi o veoma malom broju slučajeva, te da je opšti zaključak da je korist od vakcinacije veća od potencijalnog rizika.

    On objašnjava i da ne postoje nikakvi posebni razlozi zbog kojih deca ne bi trebalo da prime vakcinu, odnosno da su kontraidikacije iste kao i kod drugih vakcina.

    Prošle nedelje virusološkinja Tanja Jovanović, članica Nacionalnog tela za imunizaciju, kazala je za Danas da su preporuke koje je ovo telo sačinilo o vakcinaciji dece po protokolu upućene Ministarstvu zdravlja. Poslednji korak je da ih Institut za javno zdravlje Batut uključi u svoje Stručno-metodološko uputstvo, nakon čega može da počne vakcinisanje dece.

     

    Preporuka je da vakcinu protiv kovida19 prime deca starosti od 12 do 15 godina, koja su u riziku da dobiju teške oblike bolesti, a koji se najčešće javlja u vidu multisistemskog inflamantornog odgovora, ali i u vidu teških oblika upala pluća, kaže za Danas doktor Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Prijava za godišnji porez na dohodak do 15. maja

    Sva fizička lica koja su u 2023. godini ostvarila dohodak u iznosu većem od 4.269.564 dinara dužna su da najkasnije do 15. maja 2024. godine na portalu e-porezi provere iskazane podatke u unapred […]

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]