• U Srbiji 70.000 pacijenata sa srčanom slabošću

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Procenjuje se da je u Srbiji 70.000 pacijenata sa srčanom slabošću, a kardiolozi upozoravaju da polovina obolelih ne doživi pet godina nakon postavljanja dijagnoze te bolesti.

    Srčana slabost najčešće zahteva doživotno lečenje i dovodi do čestih hospitalizacija, prevremene smrti i smanjenja kvaliteta života, rečeno je na 19. CardioS Internacionalnom Kongresu kliničke kardiologije i srčane insuficijencije, u organizaciji Evropskog udruženja za srčanu slabost.

    U saopštenju se navodi da su učesnici kongresa istakli da bi adekvatnom redukcijom kardiovaskularnog rizika i boljim lečenjem srčane insuficijencije mnogim pacijenatima mogao da se znatno produži život i da je neophodno uvođenje inovativne terapije koja, ukazuju kardiolozi, ne samo da smanjuje tegobe, već i produžava život najtežih srčanih bolesnika.

    Na dvodnevnom onlajn kongresu ukazano je da su kardiovaskularne bolesti najučestalije bolesti u Srbiji i da su od 10 uzroka smrti u Srbiji, sedam iz grupe kardiovaskularnih bolesti, među kojima srčana insuficijencija na drugom mestu.

    Potpredsednik Evropskog Udruženja kardiologa i predsednik Evropskog udruženja za srčanu slabost Petar Seferović upozorio je da uprkos pouzdanoj terapiji, smrtnost i dalje ostaje visoka, što zahteva uvođenje novih terapijskih opcija.

    “Česta potreba za bolničkim lečenjem, kompleksne hirurške i interventne procedure, kao transplantacija srca kod najtežih pacijenata značajno opterećuju budžet zdravstvenog sistema. Zato je važno pronaći sistemska rešenja koja će dovesti do manjeg broja hospitalizacija, uz adekvatno i efikasno lečenje pacijenata“, rekao je Seferović.

    Imajući u vidu rasprostranjenost oboljenja, Udruženje za srčanu slabost Srbije je pomoglo formiranje Udruženja pacijenata sa srčanom slabošću u novembru prošle godine.

    Ciljevi Udruženja su edukacija i bolje upoznavanje bolesnika sa prirodom bolesti, mogućnostima prevencije i najboljeg lečenja.

    Predsednik Udruženja pacijenata sa srčanom slabošću, novinar Petar Popović rekao je da veliko ograničenje u lečenju tih pacijenata predstavlja cena lekova koja dostiže i do 7.000 dinara, što je, kako je naveo, veliki mesečni izdatak za prosečnog građanina Srbije.

    Zato su, kako je rekao, Udruženje za srčanu slabost Srbije i Udruženje bolesnika sa srčanom slabošću poslala dopis Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, sa molbom da se inovativna terapija nađe na listi lekova koje Fond refundira.

    “Time bi se smanjili drugi troškovi zdravstvenog sistema, uključujući troškove hospitalizacija“, naveo je Popović.

    Na kongresu je naglašeno da je pored pridržavanja epidemioloških mera, za pacijente sa srčanom slabošću važno redovno uzimanje terapije i poštovanje higijensko-dijetetskih preporuka lekara.

    Istaknuto je da su podizanje svesti javnosti o srčanoj slabosti, kao i rana dijagnostika, dostupnost savremene terapije svima, uz praktikovanje zdravih životnih navika ključne za zdravlje svakog građanina Srbije.

    Kongres je održan pod pokroviteljstvom Evropskog Udruženja kardiologa, Evropskog Udruženja za srčanu slabost, Srpske Akademije nauka i umetnosti, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Udruženja za srčanu slabost Srbije.

    Procenjuje se da je u Srbiji 70.000 pacijenata sa srčanom slabošću, a kardiolozi upozoravaju da polovina obolelih ne doživi pet godina nakon postavljanja dijagnoze te bolesti.

     
     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Prijava za godišnji porez na dohodak do 15. maja

    Sva fizička lica koja su u 2023. godini ostvarila dohodak u iznosu većem od 4.269.564 dinara dužna su da najkasnije do 15. maja 2024. godine na portalu e-porezi provere iskazane podatke u unapred […]

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]