• Ukrštanje savremenog cirkusa i pozorišta – nove težnje i estetike u oblasti scenskih umetnosti

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Septembar je mesec savremenog pozorišta i cirkusa: prisustvovaćemo brojnim predstavama, debatama, radionicama i susretima u okviru festivala BITEF i Cirkoblakana, ali i u okviru projekta Circus (must) SEE, posvećenog razvoju savremenog cirkusa u Jugoistočnoj Evropi.

    „Sve ove manifestacije priređuju se, između ostalih, i uz pordršku Francuskog instituta u Srbiji i našeg regionalnog programa Teatroskop, a u njima će učestvovati mnogi francuski pozorišni i cirkuski umetnici, reditelji, esejisti, kritičari“, istakla je Katrin Fodri, ataše za kulturu Francuskog instituta u Srbiji.

    Na programu ovih udruženih manifestacija, 17. septembra od 13 do 15 sati, u Francuskom institutu u Beogradu (Knez Mihailova 31), u okviru ciklusa razgovora i predavanja o savremenom cirkusu, biće održan prvi okrugli sto na temu: Ukrštanje savremenog cirkusa i pozorišta – nove težnje i estetike u oblasti scenskih umetnostiOvaj događaj okupiće  stručnjake iz Francuske i Srbije, predstavnike institucija i lokalnih organizacija, studente fakulteta dramskih i primenjenih umetnosti, a biće otvoren i za sve zainteresovane. Odvijaće se na francuskom i engleskom jeziku, uz simultani prevod.

    Na skupu će govoriti: Rozita Buaso, kritičarka umetnosti i novinarka francuskog lista Le MondeFilip Ken, francuski pozorišni reditelj koji gostuje na ovogodišnjem BITEF-u sa predstavom Farm fatalVanesa Silvi predstavnica Francuskog instituta u Parizu, stručnjakinja za savremeni cirkus, Milan Manić, cirkuski umetnik, selektor festivala Cirkobalkana u Srbiji i osnivač Cirkusfere, koja je i ko-organizator ovog okruglog stola. Razgovor će moderirati  Katrin Fodri, ataše za kulturu Francuskog instituta u Srbiji.

    Na ovom prvom od okruglih stolova koji će biti organizovani u okviru ciklusa Kakav je to cirkus? – razgovori i predavanja o savremenom cirkusu biće reči o interdisciplinarnosti savremenog pozorišta koje sve češće pribegava govoru tela, vizuelnim i fizičkim metaforama, a sa druge strane o cirkuskoj umetnosti koja sve više poprima dramske dimenzije. Kakav efekat na umetnike i publiku imaju ova ukrštanja? Kako unaprediti ovu interdisciplinarnost u regionu Jugoistočne Evrope, gde cirkus i pozorište imaju veoma različite statuse? Okrugli sto biće prilika da se potraže odgovori na ova pitanja, kao i da se razmotre perspektive razvoja i preispitaju ustaljene klasifikacije žanrova.

    Predviđeno je da se učesnicma na početku obrati predstavnik Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, kao i gospodin Stanislas Pjere, savetnik za  saradnju i kulturu u ambasadi Francuske i direktor Francuskog instituta u Srbiji.

    Teatroskop – program koji su pre deset godina pokrenuli francusko Ministarstvo Evrope i spoljnih poslova, Ministarstvo kulture Francuske i Francuski institut – sa ciljem da se pojača saradnja između Francuske i Jugoistočne Evrope na polju izvođačkih umetnosti u njihovim najsavremenijim i najsmelijim oblicima, podržava strukturisanje profesionalnih mreža umetnika, podstičući zajedničke projekte, profesionalne susrete i saradnju regionalnih aktera sa francuskom scenom.

    Cirkusferа je ključna organizacija u Srbiji za rаzvoj sаvremenog cirkusа, umetničke аnimаcije, sаvremenog i uličnog teаtrа. Okuplja multidisciplinarne umetnike koji su se svojim nesebičnim zalaganjem posvetili afirmaciji ove umetnosti u Srbiji, a sa udruženjem Cirkorama iz Zagreba već 9 godina uspešno organizuje međunarodni festival savremenog cirkusa Cirkobalkana.

    Rozita Buaso je novinarka, kritičarka umetnosti specijalizovana za ples i savremeni cirkus, autorka brojnih izložbi, filmova i eseja o scenskoj umetnosti. Piše za francuske listove Le Monde i Telerama.

    2006. godine objavila je delo Panorama savremenog plesa, u kome izlaže, u obliku kratkih prezentacija, svoj izbor najuticajnijih i najznačajnijih koreografija izvedenih u proteklih 30 godina. 2010. objavila je drugu panoramu, ovoga puta posvećenu klasičnom i neoklasičnom plesu.  Koautorka je (sa Kristofom Rejno de Lažom) dela Le cirque contemporain : art du spectacle (Savremeni cirkus : umetnost spektakla)

    Rozita Buaso je takođe autorka četiri monografije o koreografima: Režin Šopino, Filip Dekufle, duo Montavlo-Ervije i Sidi Labri Šerkaui.

    Filip Ken, rođen 1970. godine, stekao je obrazovanje iz oblasti vizuelnih umetnosti. Deset godina dizajnirao je scenografije za pozorište, operu i izložbe. Godine 2003. osnovao je kompaniju Vivarijum studio kao laboratoriju za pozorišne inovacije i saradnju između slikara, glumaca, plesača i muzičara. Kao što je to radio kao dete sakupljajući insekte, on i sada radi i pod svojim mikroskopom izučava male zajednice. Scenografija se koristi kao ekosistem u koji on uranja svoje glumce. Njegove predstave izvode se na redovnim turnejama širom sveta.
    Pored rada u pozorištu, Ken stvara performanse i intervencije u javnim prostorima ili u prirodi, i izlaže svoje instalacije u okviru izložbi.
    Od  2014. do 2020. bio je jedan od direktora u Nanter-Amandije, nacionalnom dramskom centru.
    Filip Ken je bio umetnički direktor nagrađenog francuskog paviljona na Praškom kvadrijenalu 2019. godine.
    Godine 2020. napravio je scensku verziju simfonije Gustava Malera Pesma o zemlji na Viner festvohenu (Austrija), kao i scenografiju za novo ostvarenje koreografkinje Meg Stjuart 2021. godine.

    Septembar je mesec savremenog pozorišta i cirkusa: prisustvovaćemo brojnim predstavama, debatama, radionicama i susretima u okviru festivala BITEF i Cirkoblakana, ali i u okviru projekta Circus (must) SEE, posvećenog razvoju savremenog cirkusa u Jugoistočnoj Evropi.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Prijava za godišnji porez na dohodak do 15. maja

    Sva fizička lica koja su u 2023. godini ostvarila dohodak u iznosu većem od 4.269.564 dinara dužna su da najkasnije do 15. maja 2024. godine na portalu e-porezi provere iskazane podatke u unapred […]

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]