• Zlostavljane, ali nedelo ne prijavljuju

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Žene u Srbiji u ogromnoj većini protive se svakom obliku porodičnog nasilja. Ipak, gotovo polovina žena smatra da problem prvo treba da se rešava u porodici.

    Čak 75 odsto žena koje je ubio partner nikada ga nije prijavilo ni policiji, niti Centru za socijalni rad, Sigurnoj kući niti nekoj od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ugroženih grupa. Ovo su tužni i opominjući podaci studije koju su radili Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, kao deo projekta „Integrisani odgovor na nasilje nad ženama i devojčicama u Srbiji 3“, koji u partnerstvu s Vladom Srbije, na čelu s Koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost, zajednički sprovodi nekoliko agencija Ujedinjenih nacija, uz podršku Vlade Švedske.

    –  Nasilje nad ženama u Srbiji jedan je od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava koje traje kroz generacije i ima najrazornije posledice, ne samo po žrtve nasilja već i po samo tkivo društva, koje često okreće glavu, ćuti i trudi se da se ne meša u naizgled, tuđa posla. A žrtve često trpe u tišini, u strahu i gotovo bez nade da im neko može pomoći da izađu iz tog začaranog kruga – poručila je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.

    Svaka treća žena u Srbiji izričito ne odobrava nasilje u porodici, a gotovo polovina (49,4 odsto) pokazuje nizak nivo odobravanja nasilja. Nažalost, 2,3 odsto žena izrazito odobrava ovu vrstu nasilja. Za 73 odsto pripadnica lepšeg pola situacija u kojoj žena doživi teške fizičke povrede opravdan je razlog da se nasilje prijavi, a nasilje prijavljuje 64 odsto njih kad se u porodici dešava nasilje prema deci.

    Tri četvrtine žena kažu da je strah od nasilnika najčešći razlog zbog koga nasilje ne prijavljuju. Nešto više od polovine (51 odsto) odgovara da je razlog stid i sramota zbog nasilja kome su izložene, dok je polovina rekla da ne prijavljuje nasilje jer nema gde da ode ili oseća strah od osude i odbacivanja od porodice i okoline.

    Gotovo svaka deseta učesnica – njih osam odsto – rekla je da se u slučaju doživljenog nasilja u porodici, ne bi nikome obratila. Policija, najbliže okruženje i internet portali i sajtovi prva su mesta gde bi ispitanice tražile informacije o tome gde mogu da prijave nasilje. Žene koje jesu doživele nasilje u porodici, i to nasilje prijavile institucijama – u policiji, ali i centrima za socijalni rad, vide pravu adresu gde se mogu potražiti informacije o tome gde prijaviti nasilje u porodici.

    Generalno posmatrano, što je niži socio-ekonomski status, to je češće nasilje u porodici, a čak 78 odsto njih istaklo je da im se ono događalo više od jedanput: nasilje je gotovo svakodnevno doživljavalo 17 posto ispitanica, više puta mesečno 33 odsto, nekoliko puta godišnje 24 odsto i jednom godišnje četiri odsto. U više od polovine slučajeva nasilja, odnosno 51 odsto, nasilnici su (bili) muževi ili partneri. Nakon najtežeg iskustva nasilja, 47 odsto ispitanica se nije obratilo nijednoj od institucija.

    Trećina ispitanica doživela nasilje

    Od ukupnog uzorka koji su činile 1.004 ispitanice, njih 351 navelo je da je doživelo neki od oblika nasilja što je 35 odsto. Kada je u pitanju verbalno i psihološko nasilje, 15 odsto ispitanica kaže da ga je doživelo, a socio-ekonomsko njih šest odsto. Za fizičko nasilje 12 odsto učesnica u istraživanju je reklo da je u periodu od 15. godine doživelo taj oblik nasilja. Konačno, tri odsto anketiranih reklo je da je doživelo seksualno nasilje, a 12 odsto anketiranih je doživelo neki od oblika nasilja, ali su o tome odbile da govore.

    – Značajno je pomenuti i podatak da ispitanice imaju veće poverenje u verske ustanove, nego u tužilaštvo i centre za socijalni rad, koji su uz policiju ključni deo institucionalnog odgovora na rodno zasnovano nasilje. – rekla je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković. –Takođe, indikativan je i podatak da su najveće poverenje u tužilaštvo iskazale žene iz urbanih sredina, dok najnižu ocenu poverenja policiji daju žene koje su preživele neki oblik nasilja i isto prijavile nekoj od institucija.

    Žene u Srbiji nisu u dovoljnoj meri edukovane u pogledu razlikovanja različitih oblika nasilja u porodici. Najčešće se prepoznaje fizičko nasilje, dok emotivno i socio-ekonomsko nasilje ne prepoznaju sve žene, posebno one koje pripadaju ranjivim kategorijama. Najmanje prepoznato je seksualno nasilje.

     

    Žene u Srbiji u ogromnoj većini protive se svakom obliku porodičnog nasilja. Ipak, gotovo polovina žena smatra da problem prvo treba da se rešava u porodici.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    U Srbiji dom košta od 400 do 4.802.000 evra

    Subotica je već tri godine prvi grad u Vojvodini po broju prodatih kuća, gde ih je od 2021. do 2023. prodato 3.152, a cene su bile od 1.000 do 245.000 evra. […]