• Istraživanje u Novom Sadu: Beskućnicima bi se pomoglo subvencionisanjem radnih mesta i socijalnim stanovima

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Novosađani smatraju da bi beskućnicima i onima koji su u riziku od beskućništva najviše pomoglo subvencionisanje radnih mesta, kao i izgradnja opštinskih socijalnih stanova.

    Istraživanje rađeno u okviru projekta „Svakodnevno je političko: pravo na slobodu od beskućništva“ koji sprovodi Omladinski centar CK13 imalo je za cilj da se stekne uvid u obim ovog fenomena, njegove uzroke i posledice, kao i da se utvrdi koji je to tip mera podrške adekvatan i od kojih aktera bi tu podršku trebalo očekivati.

    Rezultati istraživanja pokazuju da 72 odsto učesnika uviđa višedimenzionalnu prirodu ovog fenomena, dok 57 odsto njih kao glavni faktor rizika od beskućništva vidi opšte karakteristike društva. Samo 15 odsto smatra da su glavni uzroci lične karakteristike pojedinaca.

    „Kao glavne karakteristike društva koje nose najveći rizik od beskućništva istaknuti su odsustvo strategije za borbu protiv beskućništva, izraženo siromaštvo, neadekvatnu društvenu pomoć i visoku nezaposlenost. Kada su u pitanju lične karakteristike pojedinaca, kao najveći faktor rizika istaknute su bolesti zavisnosti“, navodi se u saopštenju Omladinskog centra.

    Takođe, 57 odsto ispitanika smatra da je broj beskućnika u Novom Sadu porastao u prethodnih 10 godina, dok samo 29 odsto njih misli da je broj beskućnika porastao pod uticajem pandemije.

    Jedna četvrtina ispitanih smatra da beskućnici ruže grad, a kao profil prosečnog beskućnika naveden je muškarac srednjih godina koji se bavi prosjačenjem i zavisnik je o alkoholu, narkoticima ili kockanju.

    Velika većina ispitanika prepoznaje institucije i organizacije koje pomažu beskućnicima u Novom Sadu, kao što su Narodna kuhinja Crvenog krsta, Kuhinja solidarnosti NS, Svratište za beskućnike ili Združena akcija Krov nad glavom.

    Na pitanje o tome koji bi društveni akteri prvenstveno trebalo da pomognu osobama u situaciji beskućništva, njih 47 odsto smatra da bi to trebalo da budu gradske institucije i organizacije, dok 44 odsto kao glavnog aktera prepoznaje državu, kroz republičke i pokrajinske institucije.

    Upitnik na ovu temu popunilo je 858 Novosađana i Novosađanki, što je, kako se navodi u saopštenju koordinatora, broj koji može da pruži adekvatnu predstavu o stavovima Novosađana o beskućnitvu i osobama koje su u situaciji beskućništva.

    Koordinatorke istraživanja i saradnice na projektu su sociološkinje Ana Bilinović Rajačić i Jovana Čikić.

    Ovo je inače samo prvi deo istraživanja o beskućništvu u Novom Sadu, druga faza uključuje istraživanje neposrednog iskustva ljudi u situaciji i riziku od beskućništva, a treća istraživanje kapaciteta javnog i civilnog sektora u prevenciji beskućništva.

    „Ovakvo naučno relevantno i kontekstualizovano znanje, u vidu izveštaja koji će biti dostupan javnosti, predstavljaće osnov za dalji rad na poboljšanju životnih uslova ljudi u situaciji beskućništva kroz animiranje institucionalnog i vaninstitucionalnog okruženja u Novom Sadu, a i šire“, saopštavaju iz Omladinskog centra.

    Ovo istraživanje sprovodi Omladinski centar CK13, u okviru projketa „Svakodnevno je političko: Pravo na slobodu od beskućništva“, uz podršku Fondacije za otvoreno društvo.

     

    Novosađani smatraju da bi beskućnicima i onima koji su u riziku od beskućništva najviše pomoglo subvencionisanje radnih mesta, kao i izgradnja opštinskih socijalnih stanova.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Vojvodina