• Istine i zablude – kako se zaštiti od udara groma

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Posledice udara groma mogu biti fatalne. Godišnje od udara gromova u svetu pogine skoro 25.000 ljudi, dok ih 10 puta više udar preživi, ali sa teškim posledicama. Širom sveta oluje uzrokuju, otprilike, 6.000 udara gromova svake minute, pokazuju podaci. Šta su istine, a šta zablude – kako se zaštiti od udara groma?

    Pre nekoliko dana u Jagodini trenera fudbalskog kluba grom je pogodio na terenu tokom treninga. Nažalost, od posledica udara je preminuo. Najnovija tragedija se dogodila u Ugandi gde je grom ubio desetoricu mališana koji su igrali fudbal na otvorenom terenu u gradu Arua.

    Profesor Jovan Cvetić sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao da postoje pravila gde gromovi udaraju, ali su ona najčešće sakrivena za obične ljude, dok stručnjaci imaju neke indikatore gde je veća verovatnoća da se desi to atmosfersko pražnjenje.

    „Ono što je opasno su veliki, ravni tereni ili blaga uzvišenja gde ste vi na vrhu tih uzvišenja“, rekao je Cvetić.

    Gde najčešće udaraju gromovi 

    Na pitanje gde najčešće udaraju gromovi, profesor Cvetić kaže da grom bira putanju sa najmanjom otpornošću, odnosno najvećom provodljivošću.

    „To se obično dešava tamo gde su rečni tokovi, jezera, gde je teren natopljen vodom i gde imaju isparanje vode, tako da on obično tu pravi putanju. Naravno, to nije uvek slučaj. Tu su i uzvišenja koja privlače gromove, odnosno pojavljuje se indukovano naelektrisanje na vrhovima tih objekata, ono je veće gustine i tu je električno polje veće tako da grom bira tu putanju koja ga vodi ka tom objektu“, objašnjava profesor.

    Ukazao je da to znači da ne treba da se nalazimo u blizini visokih stabala i usamljenih objekata koji dominiraju na ravnom terenu.

    „Ako je već zgrada usamljena onda uđite u nju, jer je ona zaštićena, ima aramaturu“, dodao je Cvetić.

    Ako se nađemo na njivi, najbolje je da čučnemo 

    Istakao je da gromovi češće udaraju na selima nego u gradovima i da je tu rizičnije. Na primer, ako se tokom oluje nađemo na njivi, najbolje je da čučnemo, rekao je Cvetić.

    „Treba da smanjite svoju siluetu maksimalno, da čučnete i da u što manjoj površini dodirujete površinu zemlje. Ne treba se štititi nekim kišobranima i improvizovanim skloništima“, naglasio je Cvetić.

    Ukazao je da je najbolje naći zaklon u automobilu i da je on dobra zaštita, jer je metalna struktura koja je zatvorena.

    Privlače li mobilni telefoni gromove 

    Istakao je da je zabluda da mobilni telefon privlači gromove, kao i da možemo slobodno da ih koristimo.

    „I po nivou zračenja njegovog i po spektru u kom se dešava ta komunikacija potpuno je van mogućnosti da privuče grom“, dodao je Cvetić.

    Pored toga, zabluda je da čoveka koji je pogođen gromom možete da oživite tako što ćete ga zakopati u zemlju.

    Na pitanje da li treba da isključimo male kućne aparate, bojlere kada smo u stanu, a kada grmi, Cvetić kaže da to zavisi od izvedene zaštite u kući i da ako je ona propisno izvedena nema potrebe da se to radi.

    Kako možemo izračunati koliko je udaljeno mesto gde je udario grom 

    Objasnio je i kako posle sevanja možemo saznati gde je i koliko udaljeno mesto pražnjenja.

    „Jednostavno je ta računica. Otprilike tri sekunde treba zvuku groma da pređe rastojanje od jednog kilometra. Dakle, treba da odbrojite sekunde od trenutka kada vidite pražnjenje do trenutka kada ga čujete i pomnožite sa 350 metara. Znači tri sekunde jedan kilomtar, ako je devet sekundi to je tri kilometra rastojanja“, naveo je Cvetić.

    Grom nastaje kratkotrajnim pražnjenjem atmosferskog elektriciteta između oblaka i Zemlje. Na pitanje može li grom da udari iz vedra neba, profesor kaže da se to čini tako i da ne može da udari baš iz vedra neba.

    „S obzirom da putanja atmosferskog pražnjenja ide i horizintalno, pa onda vertikalno, a to može da bude rastojanje i deset kilometara ta putanja, pa i više od toga, onda vam se može činiti da je udario iz vedra neba, a oblak je tamo daleko nekoliko kilometara“, zaključio je Cvetić.

    Posledice udara groma mogu biti fatalne. Godišnje od udara gromova u svetu pogine skoro 25.000 ljudi, dok ih 10 puta više udar preživi, ali sa teškim posledicama. Širom sveta oluje uzrokuju, otprilike, 6.000 udara gromova svake minute, pokazuju podaci. Šta su istine, a šta zablude – kako se zaštiti od udara groma?

     
     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Zanimljivosti

    Ove biljke su otrovne za vaše pse i mačke

    Sa dolaskom prolećnih dana mnogi se odlučuju da osveže prostor i naprave prijatnu atmosferu ukrašavajući svoje domove nizom prelepih biljaka. Međutim iako biljke mogu da poboljšaju naš […]

    Kako se piše – malopre ili malo pre?

    Često nas je u školama tokom pismenog zadatka iz srpskog jezika i književnosti zbunjivalo kako se pravilno piše ovaj prilog. Neretko smo tražili i sinonime zbog straha od greške kad je ova […]