• Kad se otpad ne reciklira lako izgori, a sa njim i mnošto otrovnih čestica

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Zbog požara na deponiji Vinča i u kineskom tržnom centru na Novom Beogradu, kao i deponija u još nekim gradovima, ogromna količina zagađujućih materija otišla je u vazduh, a mnogi su osetili zdravstvene tegobe. Neke merne stanice pokazale su povišen nivo zagađenja, ali ne znamo koliko je dima i otrova otišlo u atmosferu i kolike će posledice imati na zdravlje ljudi.

    U poslednjih deset godina udvostručena je količina komunalnog otpada. Znamo šta bacamo, a to i gori.

    Otpad od hrane se pretvara u metan, metan lako pali sve ostalo. Tu je ambalaža od kućne hemije, ambalaža od poljoprivredne hemije, razne vrste plastike, baterije, elektronski otpad… Gorelo je smeće na površini od pet hektara.

    „Sagorevanjem ambalaže sagoreva i sadržaj iz nje, sagorevanjem dolazi do hemijskih reakcija između oslobođenih komponenata tako da ti proizvodi sagorevanja mogu biti daleko toksičniji od samih polaznih komponenti koje se nalaze na deponiji“, ističe dr Dragana Đorđevoć sa Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju.

    Ekipe Gradskog zavoda za javno zdravlje, obišle su teren u zoni požara. U Vinči gde je zabeleženo ekstremno zagađenje sa nivoom PM čestica od preko 500 µg/m3.

    „Pri ovakvom akcidentu kao u Vinči došlo je do emisija i to u velikim koncentracijama nečega što ne mogu standardni analizatori da detektuju to su pcb, pahovi, furani, dioksini, zato je potrebna detaljnija analiza za koju postoje preduslovi kod nas“, navodi Milenko Jovanović iz Nacionalne ekološke asocijacije.

    Građanima se savetuje da, ukoliko osete prisustvo dima u vazduhu, zatvore prozore i izbegavaju boravak na otvorenom prostoru. Uvek kada je povećano zagađenje beleži se povećan broj pacijenata koji se javljaju lekaru.

    „Sve te zagađujuće materije kada se udahnu iz alveola dolaze u krvotok, što znači da se distribuiraju do skoro svih organa i sistema organa. Svaki od njih ima svoj neki ciljni organ, što znači da kada udišemo te toksične kancerogene, mutagene i teratogene materije može se reći da one ispoljavaju sistemski efekat“, napominje Vesna Slepčević iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd.

    Uticaj na zdravlje zavisi od od dužine izlaganja i od koncentracija zagađujućih supstanci. Posebno su osetljiva deca.

    „Što se dece tiče, to je ranije primećeno da će ta deca u kasnijem periodu imati mnogo osetljiviji respiratorni trakt, da će se kod njih češće javljati astma, hronična opstruktivna bolest pluća. Naravno da sve ove materije utiču da se njima usporava rast i razvoj“, dodaje Slepčevićeva.

    Požar na deponiji Vinča je pod kontrolom, ali ne prestaje da tinja i dimi. Tako je već decenijama i tako će biti dok ne bude sanirana i kako je planirano, prekrivena zemljom.

    Otpad bi trebalo da odvaja na mestu nastanka, da se reciklira i da se spaljuje u spalionici u kontrolisanim uslovima i da se koristi za dobijanje energije.

     

    Zbog požara na deponiji Vinča i u kineskom tržnom centru na Novom Beogradu, kao i deponija u još nekim gradovima, ogromna količina zagađujućih materija otišla je u vazduh, a mnogi su osetili zdravstvene tegobe. Neke merne stanice pokazale su povišen nivo zagađenja, ali ne znamo koliko je dima i otrova otišlo u atmosferu i kolike će posledice imati na zdravlje ljudi.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Zanimljivosti

    Zašto se kaže „pao s kruške“?

    Ovo sigurno znate - za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često kod nas umeju da kažu da je “pao sa kruške”. I suprotno, kad neko hoće da istakne kako nije glup, […]

    Kako se piše – čak štaviše ili štaviše?

    Sigurno ste se nekad našli u dilemi koji je izraz pravilan, a ne pomaže ni činjenica da ste tokom školovanja imali profesore koji koriste jedan izraz, ali i profesore koji koriste […]