Prema novom istraživanju, koje je sprovedeno na globalnom nivou, pojava depresije i anksioznosti kod mladih osoba udvostručila se tokom pandemije koronavirusa.
Kako je vreme prolazilo, simptomi su se sve više pogoršavali. Oni su posledica izolacije, porodičnih i finansijskih problema i poteškoća sa kojim su se mladi suočili zbog prelaska na onlajn nastavu.
Istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu JAMA Pediatrics obuhvatilo je više od 80.000 uččesnika na globalnom nivou uzrasta od četiri do 17 godina, a prosečna starost bila je 13 godina. Korišćeni su empirijski klinički podaci o depresiji i anksioznosti prikupljeni sa područja istočne Azije, Evrope, Amerike i Bliskog istoka, prenosi Eurekalert.
„Deca i mladi su se tokom pandemije suočili s ogromnim promenama koje su prouzrokovale stres. Kad problemi s mentalnim zdravljem traju i ne reše se na odgovarajući način, može da dođe do trajnih posledica“, istakla je Madigan.
Hronični stres i nestabilnost koju deca doživljavaju možeda dovede do osećaja beznađa, što je jedan od glavnih prediktora samoubistva.
Istraživanje je takođe otkrilo da starija deca više obolevaju od mlađe zbog puberteta i hormonalnih promena koje se javljaju zbog manjka društvene interakcije.
Prema novom istraživanju, koje je sprovedeno na globalnom nivou, pojava depresije i anksioznosti kod mladih osoba udvostručila se tokom pandemije koronavirusa.