• Kad se treba javiti logopedu za pomoć, koliki fond reči dete treba da ima u kom uzrastu

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Nije normalno da dete staro 27 meseci zna da kaže samo „mama“, „tata“ i „deda“, pod uslovom da su i to reči, da dete ne izgovara samo udvojene slogove, razjasnila je za TV Prva dr Silvana Punišić iz Intituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora Đorđe Kostić.

    „Nije normalno da dete ima samo tri reči i pitanje je da li su to reči jer ako su se javile u osmom mesecu, velika je verovatnoća da je to brbljanje i da je to udvajanje slogova ma-ma, ta-ta. To udvajanje i pretočenje u reči se dogodi oko 10, 11 ili 12 meseca, u osmom je rano da imamo funkcionalne reči. Brbljanje kod tog deteta najverovatnije nije preraslo u govor, čak i da su to reči, to je fond koji ne pokriva, nulti razvoj govora“, podvukla je dr Punišić.

    Prema njenim rečima, verovatno se radi o idioglosnoj komunikaciji ako ga samo majka razume i pokazuje joj rukama, odnosno o govoru koji poznaje samo dete, a prepoznaju samo baka ili mama po tome što dete ide u pravcu nečega što želi ili vuče osobu u tom pravcu.

    Sa 27 meseci fond treba da je uveliko prešao 300 reči, dodaje logoped, tu je rečenica, tu su čak i obeležja gramatike, zamenice, interesovanje ka porodici i ka spoljašnjem svetu.

    „Majka ovog deteta treba da se obrati za savet i dovede dete na pregled. Između prve i druge godine nema problema koji ne može da se reši. Dete od tri godine ulazi već u kategoriju usložnjavanja jezika, a ne progovaranja i ne treba čekati do tad“.

     

    Nije normalno da dete staro 27 meseci zna da kaže samo „mama“, „tata“ i „deda“, pod uslovom da su i to reči, da dete ne izgovara samo udvojene slogove, razjasnila je za TV Prva dr Silvana Punišić iz Intituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora Đorđe Kostić.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Zanimljivosti

    Šta uraditi sa vozilom nakon saobraćajne nezgode?

    Posle nezgode, pažnja prirodno ode na štetu i pitanje „da li auto može kući“, ali korisnije je da vozilo odmah sagledate iz tri ugla: kao logistiku koju treba zbrinuti, kao stanje koje treba […]

    Kako starije osobe mogu unaprediti kvalitet života

    Kada se dani nagomilaju, lako je steći utisak da bi „velika promena“ rešila sve - više energije, više društva, više reda. U praksi, kvalitet života u starijem dobu češće raste kroz male […]