Kako to da učimo jezik i pre nego što se rodimo

Nova studija nudi sveže uvide u lakoću sa kojom novorođenčad mogu da pokupe veštine slušanja i govora. Tim istraživača, predvođen stručnjacima sa Univerziteta u Padovi u Italiji, primetio je specifične promene u moždanim obrascima novorođenčadi kada su bebe bile izložene govoru – što sugeriše da je njihov mozak već podešen na maternji jezik i na osnovne ritmove govora.

„Ovi rezultati pružaju najubedljivije dokaze do sada da jezičko iskustvo već oblikuje funkcionalnu organizaciju mozga novorođenčeta i pre rođenja“, pišu istraživači u svom objavljenom radu.

Studija je uključivala 33 novorođenčadi, uzrasta od jednog do pet dana, sa majkama koje govore francuski. Bebama je pušten audio snimak priče Zlatokosa i tri medveda na francuskom, engleskom i španskom.

Preko kapica opremljenih elektrodama, istraživači su praćenjem moždanih aktivnosti, pokazali da smo odmah po rođenju već u stanju da prepoznamo i apsorbujemo jezik koji smo slušali dok smo bili u materici. (Do sad je bilo poznato da se spoljašnji zvuci mogu čuti nakon otprilike sedam meseci trudnoće).

Učenje pre rođenja

Tim je otkrio da su moždane oscilacije, koje je aktivirala francuska verzija, bile na određenoj frekvenciji povezanoj sa prirodnim ritmovima govora. Dakle, spremni smo da počnemo da učimo kako da pričamo, čini se, čak i kada imamo samo nekoliko dana.

„Mozak novorođenčeta je stoga možda već u optimalnom stanju za efikasnu obradu govora i jezika, podupirući neočekivane sposobnosti bebe u učenju jezika“, pišu istraživači.

Dok su prethodna istraživanja pokazala da najverovatnije slušamo dok smo u materici – nova uzima u obzir i način na koji bebe više vole da slušaju glasove, naročito majčine. Ova studija je osmišljena da detaljnije sagleda neuronsku aktivnost koja se dešava kod novorođenčadi.

Naravno, bebe su savršeno sposobne da nauče jezik koji se razlikuje od jezika njihovog rođenja – to ne znači da smo vezani za jezik kojim naša majka govori. Međutim, to pokazuje dokaze da učenje počinje pre rođenja.

Istraživači sugerišu da bi sledeći korak mogao biti da se sagleda kako drugi tipovi zvuka mogu da utiču na mozak novorođenčadi. Već postoje dokazi da smo u stanju da prepoznamo muziku koju smo ranije čuli u materici.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances.