• Kako prepoznati visokofunkcionalnu depresiju

    Razgovori o mentalnom zdravlju postaju sve češći, i to je pozitivan razvoj događaja.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Kako prepoznati visokofunkcionalnu depresiju
    Foto: Pixabay

    Ali postoji jedan oblik depresije o kome se još uvek ne govori mnogo: visokofunkcionalna depresija.

    „To je blaga depresija“, rekla je psihologinja Alison Saton za portal „Mamamia“.

    Ona objašnjava da ljudi koji ga imaju i dalje obavljaju svoje svakodnevne dužnosti – ustaju iz kreveta, idu na posao, održavaju odnose i društvene kontakte. Ali istovremeno nose unutrašnji teret sličan simptomima velike depresije, prenosi Index.hr.

    Takvi ljudi vremenom razvijaju različite mehanizme za suočavanje sa emocijama.

    „Oni uče kako da ‘izguraju’ dan, skrivajući kako se zaista osećaju, često kroz preopterećenje radom, ugađanje drugima ili humor“, dodaje ona.

    Jedan od najvećih izazova u identifikovanju ove vrste depresije jeste to što mnogi ljudi čak ni ne shvataju da je imaju i često ne traže pomoć, pa je teško proceniti koliko je zapravo česta, ističe Saton.

    Ako se ne leče, mogu se razviti ozbiljniji problemi, kao što su poremećaji spavanja, hronični umor, zavisnost ili razvoj teške depresije.

    „Vremenom, osoba može imati poteškoća i sa emocionalnim povezivanjem jer stalno potiskuje svoja prava osećanja“, upozorava ona.

    Prvi korak ka oporavku je „otvaranje“. To može biti razgovor sa stručnjakom, ali i sa bliskom osobom kojoj veruju.

    „Depresija bez ikakve podrške vremenom postaje nepodnošljiva. Simptomi se mogu pogoršati i dovesti do pregorevanja, što je često rezultat mentalne i emocionalne iscrpljenosti izazvane stalnim ‘guranjem kroz dan’“, dodaje Saton.

    Suptilni znakovi visokofunkcionalne depresije koji često ostaju neprimećeni su:

    Konstantan umor ili nedostatak energije

    Najčešći znak je osećaj iscrpljenosti i niskog nivoa energije. Ako primetite da je vaša voljena osoba stalno umorna i izbegava društvo, pokušajte da započnete nežan razgovor.

    „Ponekad je teško odmah govoriti o dubljim emocijama, ali možete početi sa pitanjem poput: ‘Recite mi, zašto ste ovih dana toliko iscrpljeni?’“, savetuje Saton.

    Promena izgleda

    „Ponekad ljudi jednostavno ne izgledaju isto. Nešto vam se čini drugačije, iako možda ne možete tačno reći šta. Možda stalno nose istu odeću ili zanemaruju svoju negu. Ne mora biti ništa drastično“, kaže psiholog.

    Važno je biti oprezan kada govorite o promeni izgleda. „Naravno, nemojte im reći da izgledaju umorno – to može zvučati uvredljivo.“

    Umesto toga, predložite da prošetate ili popijete kafu zajedno. „Stvorite bezbedan prostor. Taj mali korak može biti dovoljan da osoba počne da se otvara o svojim osećanjima“, kaže ona

    Negativan stav

    „Još jedan važan znak je stalni pesimizam i negativan pogled na svet. Možda ćete čuti fraze poput: ‘U čemu je poenta?’“ ili „Ništa se neće promeniti, pa neću ni pokušavati“, objašnjava ona.

    To se može manifestovati kroz šale o sebi ili stalno umanjivanje sopstvene vrednosti.

    „Teško je prepoznati, posebno ako je prisutno duže vreme, onda se često posmatra kao deo ličnosti“.

    Saton savetuje da se ne reaguje „toksičnom pozitivnošću“.

    „Ne izazivajte njihova osećanja, već pokažite radoznalost i recite nešto poput: ‘Šta se desilo da se u poslednje vreme tako osećaš?’“, predlaže ona

    Razdražljivost ili napetost

    „Razdražljivost, napetost ili manje promene raspoloženja su takođe česte. Osoba može lako da se razbesni ili postane preosetljiva. Mnogi ljudi ovo pogrešno tumače kao loše raspoloženje, ali to može biti znak emocionalne iscrpljenosti“, objašnjava psiholog.

    Teško je ne shvatiti takvo ponašanje lično.

    „Pokušajte da odgovorite sa saosećanjem, recite nešto poput: ‘Da li imate loš dan?’“ umesto da reagujete defanzivno. Ovo će smanjiti napetost i stvoriti prostor za mirniji razgovor“, smatra Saton.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Zdravlje

    Svaka peta mlada osoba ima jedan od mentalnih poremećaja

    Rezultati studije Instituta za mentalno zdravlje pokazuju da svaka peta mlada osoba u Srbiji prosečnog uzrasta 14 i po godina ima ozbiljan psihijatrijski poremećaj, navodi neuropsiholog Aleksandra […]