Ambruš: Integracija Petrohemija u NIS što pre – šteta da propadne tako dobra fabrika koja može biti još bolja

Bivši generalni direktor HIP Petrohemije a sada predstavnik državnog kapitala u Nadzornom odboru te kompanije založilo se za integraciju Petrohemije u NIS u što kraćem vremenskom roku.
„ Ako se to ne desi, znači da smo imali po ko zna koji put iskazivanje namera za Petrohemiju a bez postignutog dogovora. Ako i ovog puta bude tako, biću teško razočaran. Šteta da propadne jedna tako dobra fabrika kao što je Petrohemija, koja može biti mnogo bolja, na korist svih“, rekao je on u intervjuu za Sputnjik.
On se nada da će posle prošlonedeljnih najava sa vrha konačno biti dogovoreno strateško partnerstvo NIS-a i Petrohemije, odnosno integraciju Petrohemija u NIS.
Ambruš je rekao da to strateško partnerstvo traje više od 40 godina jer je prekoputa Petrohemije Rafinerija NIS-a odakle stiže sirovina.
Podsetio je da je veliki problem za Petrohemiju bila prodaja Rafinerije i NIS-a bez istovremene prodaje Petrohemije ali održano snabdevanje sirovinom.
„Da nije bilo mogućnosti da snabdeva sirovim benzinom iz Rafinerije nafte u Pančevu Petrohemija bi stala i do sada bila ugašena, a NIS bi morao ne tako male količini tog proizvoda izvozi i pravi velike gubitke“, naveo je on.
Istakao je da su se uslovi za kupovinu sirovog benzina menjali tokom vremena u zavisnosti da li je NIS bio državni ili privatizovan, i ocenio da je to bilo uglavnom nepovoljno za Petrohemiju, ali je povoljno za Petrohemiju bilo da je mogla da radi.
On je podsetio da je Petrohemija radila sve vrema, bila u vrhu izvoznika iz Srbije a sada je deveti izvoznik.
„NIS će čim preuzme Petrohemiju biti veći izvoznik, a ukoliko se pristupi koncipiranju i projektovanju, i izgradnji fabrike polipropilena čiji kapacitet može da i do 180 hiljada tona godišnje, to znači nekih novih 180 miliona dolara. A investicija je od oko 150 miliona dolara“, objašnjava on.
Sa integrisanjem petrohemijske proizvodnje NIS će biti ubedljivo najveći izvoznik iz Srbije, i ubedljivo najveći regionalni naftno hemijski kompleks, pa čak konkurentan i okolnim naftno hemijskimkompleksima koji se smatraju svetski značajnim, naglašava Ambruš.
Petrohemijski kompleks ima integrisan kompanija MOL a NIS sa integrisanjem Petrohemije i njenim razvojem biće mnogo konkurentniji od MOL-a, smatra on.
On naglašava da zbog visokog kvaliteta Petrohemija nikad nije imala problema sa plasmanom svojim proizvoda koji su mnogo bolji nego oni koje proizvode petrohemije integrisane u MOL.
„ Jedna od prednosti integrisanih kompanija je da mogu balansirati, kada je neodgovarajuća cena derivata oni povećaju proizvodnju petrohemijskih proizvoda i tako čuvaju svoje prihode. I obrnuto, ako je veća dobit na proizvodnji derivata onda smanje proizvodnju petrohemijskih proizvoda ili ih drže u zalihama i prodaju kada poratu cene. Kriza je u svetu, pa potrošnja derivata manja a potrošnja polimernih proizvoda raste“, objasnio je on.
Ambruš je rekao da je šteta što integracija Petrohemije nije izvršena u trenutku prodaje naftnog dela NIS-a.
Dodao je da su od tada bila velika ulaganja u NIS-u ali i da je Petorhemija povećala kapapicet PEVG koji danas može da proizvede i više od 120.000 tona godišnje, da je modernizovan PENG i da će sledeće godine biti završena višegodišnja modenizacija fabrike Etilen.
„ Nismo čekali, u granicama svojih mogućnosti, radili na poboljšanju tehnologije i energetske efikasnosti, i smanjenju ekološke štetnosti“, rekao je on.
Ambruš je podsetio da se i rafinerijske otpadne vode prerađuju u postrojenju Petrohemije, i da je iako je reč o efikasnom postrojenju treba očekivati da će i ono biti poboljšano čim se bude završila integracija i započeo zajednički rad.
„ Kad bih ja odlučivao tražio bih pre svega da integrišu Petrohemiju. Da Srbija za Petrohemiju traži neku veliku komercijalnu nadoknadu po meni bi bila takođe greška, jer Petrohemija iz godine u godinu gubi svoju vrednost. Postoje i određena istorijska zagađenja iz prethodnih 40 godina rada, treba ih zbrinuti uz pomoć međ zajednice i države Srbije“, rekao je on.
Ambruš kaže da je čuo da je NIS spreman sam da finansira fabriku polipropilena.
„ Kao stručnjaka me to ne interesuje, interesuje me da se napravi, i da više propilen ne izvozimo i mi i oni, i da tako gubimo na svakoj ton“, smatra on.
Kako kaže za deo poslova oko izgradnje te fabrike ima stručnog kadra i u Petrohemiji i u Rafineriji.
Opisujući stanje u Petrohemiji on je kao deo problema istakao da je Petrohemija godinama bez prijema radne snage, dok se u međuvremenu dogodio veliki odliv zbog odlazaka u penziju.
Ocenio je da su plate Petrohemičara od 2009. godine znatmo umanjenje, i da su sada najmanje plate u hemijskoj industriji u Srbiji.
„ Vlada Srbije odobrila prijem, u zadnjem trenutku, oko stotinak mlade radne snage iz Pančeva, vršimo intenzivu obuku i prijem“, rekao je on.
Dodao je da će integracija doneti i to da svako ko zna da radi, i daje doprinos u radu fabrika, dobije odgovarajuću nadoknadu.
Bivši generalni direktor HIP Petrohemije a sada predstavnik državnog kapitala u Nadzornom odboru te kompanije založilo se za integraciju Petrohemije u NIS u što kraćem vremenskom roku.