• U Južnom Banatu prosečno petoro dece godišnje oboli od raka

    Međunarodni dan dece obolele od raka obeležava se svake godine 15. februara, a 2026. godina označava završetak trogodišnje kampanje pod sloganom „Od izazova do promene“, usmerene na pokazivanje, merenje i isticanje uticaja globalnih napora da se obezbedi jednak pristup lečenju i nezi za svu decu obolelu od raka.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    U Južnom Banatu prosečno petoro dece godišnje oboli od raka
    Foto: Pixabay

    Kako navodi Zavod za javno zdravlje Pančevo, maligne bolesti kod dece čine od 0,4 do 4 odsto svih malignih bolesti u opštoj populaciji širom sveta i predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti dece i adolescenata uzrasta od 0 do 19 godina.

    Prema procenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) iz 2022. godine, više od 275.000 dece godišnje oboli, dok više od 105.000 dece umre od nekog oblika raka. Ukoliko se ne unaprede pristupi zdravstvenim uslugama i lečenju, očekuje se da će do 2050. godine doći do daljeg porasta broja obolele i umrle dece.

    Podaci za Srbiju

    U Republici Srbiji maligne bolesti kod dece i adolescenata čine oko 1 odsto ukupnog broja novoobolelih od raka.

    Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, tokom 2024. godine registrovano je 346 novoobolele dece uzrasta od 0 do 19 godina, sa stopom incidencije od 27,0 na 100.000 stanovnika, dok su 42 deteta preminula (stopa mortaliteta 3,28 na 100.000).

    Najčešće dijagnoze u dečjem uzrastu bile su leukemije, tumori mozga, limfomi i tumori koštano-zglobnog sistema, koji zajedno čine oko dve trećine svih malignih bolesti u detinjstvu. Najveći broj obolelih i umrlih registrovan je u uzrastu od 15 do 19 godina.

    U visokorazvijenim zemljama stopa preživljavanja dece obolele od raka iznosi oko 80 odsto, dok je u zemljama sa ograničenim resursima znatno niža – oko 20 odsto.

    Južnobanatski okrug: Prosečno petoro novoobolelih godišnje

    Na osnovu podataka Registra za rak Zavoda za javno zdravlje Pančevo, u Južnobanatskom okrugu je, posmatrajući period od poslednjih pet godina (2020–2024), godišnje prosečno petoro dece obolevalo, dok je prosečno jedno dete godišnje umiralo od malignih bolesti.

    Tokom 2024. godine u okrugu je od malignih bolesti obolelo jedno dete uzrasta od 0 do 4 godine, dok je preminulo jedno dete uzrasta od 5 do 9 godina.

    Najčešći maligni tumori kod dece u Južnom Banatu su akutne leukemije i limfomi, kao i maligne bolesti lokalizovane na mozgu, kostima, mekim tkivima, bubrezima, polnim organima i žlezdama.

    Rano otkrivanje i prepoznavanje simptoma

    Razlike u preživljavanju dece obolele od raka nisu posledica samo bolesti, već i dostupnosti rane dijagnostike, lečenja i podrške. Petnaesti februar podseća da borba protiv raka traje svakog dana i da svako dete zaslužuje pravovremenu dijagnozu, kvalitetno lečenje i šansu za zdravu budućnost.

    Poboljšanje ishoda lečenja moguće je kroz zajedničku akciju zdravstvenih ustanova, državnih institucija i udruženja roditelja i građana.

    Posebna uloga pripada roditeljima i izabranom lekaru/pedijatru u prepoznavanju alarmantnih simptoma, među kojima su:

    • uporan bol (posebno glavobolje praćene jutarnjim povraćanjem ili dugotrajan bol u kostima, zglobovima, leđima i nogama uz otok),
    • duži osećaj mučnine sa ili bez povraćanja, ili povraćanje bez mučnine,
    • neobjašnjiv i kontinuiran gubitak telesne težine,
    • konstantan umor i vidljivo bledilo,
    • izražene modrice, krvarenja, otoci ili osip,
    • česte ili dugotrajne infekcije,
    • blago povišena telesna temperatura koja traje ili se vraća bez jasnog uzroka,
    • uvećani limfni čvorovi (kvržice ili zadebljanja u vratu, pazuhu, preponama, trbuhu ili grudnom košu),
    • promene na očima ili vidu (npr. beličasta tačka iza zenice),
    • uvećan obim glave i drugi neuobičajeni simptomi.
    • Prevencija i zdrave navike

    Među faktorima koji doprinose prevenciji i opštem zdravlju dece izdvajaju se:

    • dojenje kao najbolji izbor u ranom uzrastu,
    • izbegavanje duvanskog dima (pasivno i aktivno pušenje),
    • smanjenje izloženosti zagađenju iz životne sredine i zračenju,
    • ishrana bogata voćem, povrćem i vlaknima,
    • ograničena upotreba šećera i ultraprerađene hrane,
    • redovna fizička aktivnost,
    • imunizacija dece (posebno protiv hepatitisa u odojčadskom uzrastu i HPV vakcina kod oba pola od 9 do 19 godina),
    • razvijanje zdravih navika i redovni preventivni pregledi.
    • Iako je dijagnoza maligne bolesti kod deteta izuzetno teška za porodicu, stručnjaci ističu da je veliki deo malignih bolesti u dečjem uzrastu danas izlečiv, naročito kada se bolest otkrije na vreme i lečenje započne blagovremeno i u adekvatnim uslovima.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Zdravstvo