• Batut: Svaki drugi trinaestogodišnjak pije alkohol

    Svaki drugi trinaestogodišnjak pije alkohol, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“. Od početka godine, redovno je u saopštenjima Hitne pomoći da je zbrinuto više maloletnika zbog teške alkoholisanosti. Kada mladi najčešće piju i šta o tome kaže zakon? I da li je alkoholizam društveno prihvaćen i za decu.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Batut: Svaki drugi trinaestogodišnjak pije alkohol
    Foto: Unsplash

    „Uzmi gutljaj, ljubi ga deda“, rečenica je dobro poznata prosečnoj domaćinskoj srpskoj kući. Scena je postavljena: dete (3) uzima čašicu rakije od dede, strica, ujaka ili nekog drugog starijeg muškog srodnika (65) i otpija gutljaj, koji nekoliko sekundi kasnije, nakon što ga prođe inicijalni šok, zgroženo bljuje shvatajući da to što drži u ruci nije sok od jabuke. Deda ili stric ili neki drugi stariji srodnik grohotom se smeje, uživajući u dobro osmišljenoj šali. „Dobro, još si ti mali… Polako…“.

    Sa koliko godina dete postaje dovoljno „veliko“ da pije alkohol? Zakon kaže da je to 18, ali praksa pokazuje da se zakon retko poštuje. Zapravo, Prema podacima koje je pre mesec dana objavio Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“, čak polovina trinaestogodišnjaka povremeno pije, 20 odsto se povremeno opija, a sedam odsto pije redovno.

    Sve više intervencija Hitne pomoći

    Da, mladi piju – to nije novost i toga je uvek bilo. Ali, sve češće se u medijima pojavljuju vesti o tinejdžerima u „teško alkoholisanim stanjima“ koji su zbrinuti od strane Hitne pomoći.

    „Bilo je dosta poziva od strane alkoholisanih maloletnika. Postala je maltene praksa da nas sve češće zovu i ženske i muške osobe. Noćas smo imali poziv, znači to je neko životno doba od 14 godina, povećan broj takvog tipa i to stanje teške alkoholisanosti, znači gde su deca bila u komi. Ono što isto možemo da kažemo to su bili javna mesta, negde ispred nekih klubova ili proslave neke, proslave rođendana, tako da apelujemo na roditelje zaista da vode računa gde su im deca“, rekla je nedavno dr Milena Popović, nakon vesti da je Hitna pomoć tokom noći zbrinula više maloletnih osoba zbog stanja teške alkoholisanosti.

    I nije ovo prvi, a svakako ni poslednji put da se susrećemo sa ovim problemom. Sredinom februara je dvanaestoro dece mlađih od 15 godina primljeno na VMA u teškom alkoholisanom stanju, sa do čak 2,8 promila alkohola u krvi.

    Deca su se otrovala alkoholom u noćnom provodu u beogradskom klubu, nakon čega su iz kluba saopštili da je posredi bila privatna proslava, te da uprava kluba nema veze sa neželjenim događajima. Iako po zakonu maloletnici ne bi smeli ni da kupe alkohol, ni da uđu u klub, a kamoli da ga zakupe za zabavu.

    Iako je šira javnost tada bila šokirana činjenicom da se mlađi maloletnici truju alkoholom i završavaju na detoksikaciji, gotovo svakodnevne vesti o pijanim tinejdžerima u periodu od februara do danas pokazuju da bizarna situacija od pre dva meseca nije mnogo uticala na to da se situacija poboljša.

    Alkohol je lako dostupan

    Alkohol je mladima lako dostupan. Iako je zakonski tinejdžerima zabranjeno njegovo konzumiranje, regulativu je lako zaobići. Dvadesetogodišnji student Veljko kaže za „Vreme“ da je, kao maloletan, najlakše dolazio do pića na rođendanima, odnosno – na privatnim zabavama, sličnim onoj koja je u februaru organizovana u beogradskom klubu.

    „Počeo sam da pijem sa nekih 17 godina. To su bili periodi osamnaestih rođendana u srednjoj školi. Bile su to privatne žurke, tako da smo mogli da pijemo šta god hoćemo i koliko hoćemo, a da nas niko ne kontroliše“, kaže ovaj student i dodaje da, osim toga, alkohol nije kupovao često. Ali, kada jeste – niko nije proveravao da li je dovoljno star.

    „Uglavnom smo alkohol kupovali za Novu godinu, Prvi maj i slično. Ja sam visok i izgledam malo starije pa mi niko nije tražio ličnu kartu da proveri imam li 18 godina. Nekim mojim drugarima su tražili, ali i to se lako rešava. Samo nađeš nekog punoletnog da ti kupi“, kaže Veljko.

    Po Zakonu o zaštiti potršača, u Srbiji je licima mlađim od 18 godina zabranjena prodaja, služenje i poklanjanje alkoholnih pića, a trgovac nije dužan da proda ili usluži alkoholno piće dok mu potrošač ne omogući uvid u važeću ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu. Za prodavanje alkoholnih pića maloletniku nadležni sud može izreći kaznu trgovcu u novčanom iznosu od 50.000 do 2.000.000 dinara. U praksi – ovo se slabo kontroliše.

    Osim dece koja su počela da izlaze i koja alkohol konzumiraju po kafićima, često se alkohol pije i kod kuće, u prisustvu roditelja, i pri većim okupljanjima.

    „Prva tema koju smo istraživali je društvena prihvatljivost i tolerancija društva prema upotrebi alkohola i to je ono što često viđamo da roditelji daju svojoj deci da piju pivo. Naglašavam da se kod adolescenata do 18 godina svako pijenje smatra rizičnim, odnosno zloupotrebom alkohola, jer može da utiče na njihov razvoj. Ona ima različite nijanse – od rizičnog pijenja, preko štetnog pijenja do zavisnosti od alkohola“, objasnila je dr Biljana Kilibarda iz Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” za RTS.

    Posledice po zdravlje

    Treba imati u vidu da je alkohol toksin i da su vrlo poznate sve teške posledice do kojih dovodi – počev od fatalnih nesreća, bolesti jetre i mnogih vrsta raka.

    Čak i male količine alkohola mogu biti kancerogene, zbog čega je Svetska zdravstvena organizacija objavila da „kada je u pitanju konzumacija alkohola, ne postoji bezbedna količina koja ne utiče na zdravlje”.

    Iako se pivo i vino obično smatraju sigurnijim od žestine, pokazano je da vrsta pića nije važan faktor – umesto toga, to je količina konzumiranog alkohola: „Jedno pivo od 350 mililitara ima otprilike istu količinu alkohola kao jedna čaša vina od 150 ili čašica žestokog pića od 0,5 mililitara“, navodi se u podacima iz SAD-a.

    Međutim, postoje brojni razlozi zbog kojih alkohol može biti opasniji za mlađe ljude, čak i nakon što pređu zakonski minimum koji se razlikuje od zemlje do zemlje. Jedan od njih je veličina i oblik tela.

    Tinejdžeri ne dostižu svoju punu visinu do 21. godine, a čak i nakon što prestanu da rastu uvis, još uvek im nedostaje mnogo toga što će imati u tridesetim ili četrdesetim godinama.

    Jednako važne su promene koje se dešavaju unutar lobanje. U prošlosti se smatralo da se razvoj nervnog sistema zaustavlja u našim ranim tinejdžerskim godinama, ali deo nedavnih istraživanja pokazuje da mozak adolescenata prolazi kroz složeno preoblikovanje koje se ne završava najmanje do 25. godine. Zbog toga, učestala konzumacija alkohola može da naruši razvoj mozga tinejdžera.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Zaplenjena droga za silovanje, uhapšen muškarac

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su N. V. (1986), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo […]