Dan primirja: Sećanje na završetak Velikog rata i ogromne žrtve Srbije
Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležava se 11. novembra, u znak sećanja na 1918. godinu, kada je stupilo na snagu primirje između Nemačke i sila Antante. Ovaj datum obeležava se u Srbiji, ali i u brojnim zemljama širom sveta.

Primirje je potpisano ujutru 11. novembra 1918. godine, u specijalnom železničkom vagonu maršala Ferdinanda Foša, u šumi kod francuskog grada Kompjenja. Na snagu je stupilo u 11 časova, čime su okončana ratna dejstva na Zapadnom frontu.
Ipak, time nije bio završen proces uspostavljanja mira. Nakon primirja nastavljeni su pregovori o mirovnom sporazumu, a ugovor sa Nemačkom potpisan je u Versaju 28. juna 1919. godine. Versajski ugovor stupio je na snagu 10. januara 1920. godine.
Dan primirja obeležava se u brojnim zemljama sveta, uz komemoracije i odavanje počasti stradalima u Prvom svetskom ratu. U mnogim državama ceremonije se održavaju 11. novembra u 11 časova, u znak sećanja na trenutak kada je primirje stupilo na snagu.
Posledice Prvog svetskog rata bile su posebno teške za Srbiju. Prema procenama Konferencije mira u Parizu iz 1919. godine, Srbija je izgubila 1.247.435 ljudi, što je predstavljalo 28 odsto ukupnog stanovništva prema popisu iz 1914. godine. Od tog broja, 402.435 bili su vojnici koji su poginuli ili umrli od zadobijenih rana i epidemija.
U Srbiji se Dan primirja kao državni praznik obeležava od 2012. godine.
Amblem ovog praznika čine cvet Natalijine ramonde i traka u bojama Albanske spomenice.
