• DRI: Centri za socijalni rad bez psihologa, pedagoga, socijalnih radnika

    U pojedinim centrima za socijalni rad još uvek rade zaposleni koji ne poseduju odgovarajuće licence za rad, a kontrolni i regulatorni mehanizmi ne funkcionišu na zadovoljavajućem nivou. Državni revizori su utvrdili da, od 141 centra za socijalni rad, u proseku osam centara tokom tri godine nije imalo nijednog zaposlenog socijalnog radnika, 21 centar je radio bez pravnika, 17 centara bez psihologa, a 57 – bez ijednog pedagoga.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    DRI: Centri za socijalni rad bez psihologa, pedagoga, socijalnih radnika
    Foto: Pixabay

    Centri za socijalni rad, a u Srbiji ih ima ukupno 141, predstavljaju stub sistema socijalne i porodično-pravne zaštite, podseća Državna revizorska institucija u svom izveštaju o reviziji svrsishodnosti „Efikasnost rada centara za socijalni rad u pružanju socijalne i porodično-pravne zaštite“.

    DRI je u toku revizije utvrdila da nadležni organi nisu preduzeli adekvatne mere za obezbeđivanje osnove za efikasan rad centara za socijalni rad, zatim da centri za socijalni rad – subjekti revizije nisu u dovoljnoj meri organizovali rad u skladu sa principima odgovornog upravljanja, što može otežati efikasnu zaštitu korisnika.

    Revizori navode i da su nadležni organi delimično obavljali inspekcijski nadzor i nadzor nad stručnim radom centara za socijalni rad – što stvara rizik da će izostati obezbeđivanje zakonitosti rada, poštovanje procedura i standarda stručnog rada u centrima za socijalni rad.

    Koliko ima korisnika

    Na aktivnoj evidenciji centara za socijalni rad na dan 31. decembra 2020. godine bilo je 589.406 korisnika. Godinu dana kasnije, na kraju 2021. godine bilo je 592.825 korisnika, dok ih je na kraju 2022. godine ukupno 569.961.

    „Analizom podataka o ukupnom broju korisnika utvrdili smo da se ovaj broj u 2021. godini povećao za jedan odsto u odnosu na 2020. godinu, a da se broj korisnika na aktivnoj evidenciji u 2022. godini smanjio za četiri odsto u odnosu na 2021. godinu“, navela je DRI.

    Kada je reč o starosti korisnika, DRI je utvrdila da u ovom trogodišnjem periodu najveći broj korisnika na aktivnoj evidenciji centara za socijalni rad svim regionima Srbije pripada uzrastu odraslih (26 – 64 godine).

    Ko radi u centrima za socijalni rad

    Uvidom u bazu podataka Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu (RZSZ) o ukupnom broju svih zaposlenih i angažovanih radnika na neodređeno vreme u centrima za socijalni rad, DRI je utvrdila da je na dan 31. decembra 2020. godine bilo zaposleno ukupno 2.638 radnika.

    Godinu dana kasnije, na kraju 2021. bilo je zaposleno ukupno 2.593 radnika, dok je na kraju 2022. godine bilo zaposleno ukupno 2.592 radnika.

    „Analizom podataka o broju zaposlenih u centrima za socijali rad utvrdili smo da je u periodu na koji se revizija odnosi došlo do pada ukupnog broja zaposlenih, i to za dva odsto“, naveli su revizori.

    Koliko treba da bude zaposlenih

    Prema propisima – normativom kadrova određeni su broj i struktura stručnih i drugih radnika u centrima.

    U izveštaju se ukazuje da je kriterijum na osnovu kojeg se određuje odgovarajući broj stručnih i drugih radnika – broj stanovnika na području za koje se centar osniva.

    „Za područje centra za socijalni rad koji obuhvata 15.000 stanovnika određuje se jedan stručni radnik na poslovima socijalnog rada i dalje još jedan na svakih 5.500 stanovnika. Jedan pravnik na upravno-pravnim poslovima se određuje za područje CSR sa manje od 30.000 stanovnika, i dalje po jedan na svakih 30.000 stanovnika i jedan stručni radnik na poslovima planiranja i razvoja za područje centra koji ima 150.000 stanovnika i dalje po jedan na svaki daljih 250.000 stanovnika“, navodi se u izveštaju.

    DRI navodi da je, uvidom u rešenja o utvrđivanju broja stručnih i drugih radnika čiji se rad finansira iz budžeta koja je donelo Ministarstvo za rad, utvrđeno da poslove javnih ovlašćenja u CSR treba da obavlja 2.586 zaposlenih, i to:

    • direktor – 141;
    • poslovi socijalnog rada – 1497;
    • upravno-pravni poslovi – 297;
    • poslovi planiranja i razvoja – 50;
    • administrativno – finansijski poslovi – 337;
    • tehnički poslovi – 234;
    • rukovodilac odeljenja – 30;

    odnosno, ukupno 2.586 stručnih i drugih radnika.

    A koliko ih zaista ima i ko nedostaje

    „Analizom regionalne raspoređenosti stručnih i drugih radnika u centrima na osnovu rešenja ministarstva, najveći broj stručnih i drugih radnika utvrđen je za region Šumadije i Zapadne Srbije“, navela je DRI.

    Analiza je, takođe, pokazala da su najviše opterećeni stručni radnici CSR u regionu Južne i Istočne Srbije.

    „Postojećim normativom je propisano da se u centru po pravilu zapošljava najmanje 50 odsto socijalnih radnika u odnosu na ukupan broj stručnih radnika. Analizom smo utvrdili da je svim CSR u periodu 2020 – 2022. godine na neodređeno vreme bilo zaposleno oko 42 odsto socijalnih radnika, čime se postavlja pitanje izvodljivosti primene i ovog normativa“, navela je DRI.

    Revizori su konstatovali da je centrima data saglasnost da prime na neodređeno vreme više zaposlenih – u 2020. godini data je saglasnost za 142 izvršioca, u 2021. godini za 36 izvršilaca, a u 2022 godini data saglasnost za 108 izvršilaca.

    „Međutim, i pored toga, u reviziji smo utvrdili da, u periodu 2020 – 2022. godine, u proseku osam CSR nije imalo nijednog zaposlenog socijalnog radnika, 21 centar radio je bez pravnika, 17 centara bez psihologa, a 57 bez ijednog pedagoga“, upozorila je DRI.

    I supervizor, i voditelj slučaja

    Na sedam stručnih radnika zaposlenih na uslugama socijalnog rada (voditelja slučaja), poslove obavlja jedan supervizor „koji ima iskustva u stručnom radu od najmanje pet godina, poseduje specifična znanja, veštine i sposobnost da kvalitetno obavlja složene stručne poslove“.

    Stručni radnik koji obavlja poslove supervizije, uz odobrenje neposrednog rukovodioca, može da obavlja i poslove voditelja slučaja, ukoliko to ne remeti proces supervizije i nije u suprotnosti sa interesima korisnika.

    To kažu propisi.

    „U reviziji je utvrđeno da je rešenjima Ministarstva za rad, primenjujući propisanu organizaciju supervizije, određeno da u 100 centara supervizori istovremeno obavljaju i poslove voditelja slučaja“, navodi se u izveštaju.

    Ko je i koliko kontrolisao rad centara

    Državni revizori konstatuju da su nadležni organi „delimično vršili inspekcijski nadzor i nadzor nad stručnim radom centara za socijalni rad, što stvara rizik da će izostati obezbeđivanje zakonitosti rada, poštovanje procedura i standarda stručnog rada u centrima za socijalni rad“.

    „Analizom izveštaja o izvršenom inspekcijskom nadzoru, utvrdili smo da su tri nadležna organa za period 2020 – 2022. godine od 141 centra za socijalni rad na teritoriji Srbije, izvršili redovne inspekcijske nadzore kod devet centara“, navode revizori.

    Kada je reč o vanrednim inspekcijskin nadzorima, oni su obavljani po pritužbama građana i pravnih lica, zatim povodom incidentnih situacija, kao i na zahtev nadležnih državnih organa.

    „Vanredan inspekcijski nadzor od 141 centra izvršen je kod 39 centara, najviše od strane Pokrajinskog sekretarijata“, konstatuju revizori.

    Raste broj prijava nasilja u porodici

    Revizori su utvrdili i da nema koordinacije između nadležnih organa u vršenju nadzora nad stručnim radom, što, kako se ocenjuje – za posledicu ima izostanak praćenja i analize stanja u ovoj oblasti.

    „Predstavnici nadležnih organa su naveli da najčešći razlog podnošenja pritužbi, predstavki i inicijativa drugih lica je iz oblasti zaštite od nasilja u porodici. Uvidom u izveštaj RZSZ o radu centara za period 2020 – 2022. godine utvrđeno je da broj evidentiranih prijava nasilja u porodici iz godine u godinu raste“, upozorila je DRI.

    Koga su kontrolisali

    DRI je u ovoj reviziji kontrolisala centre za socijalni rad „Sveti Sava“ u Nišu, „Kolubara“ u Valjevu, zatim Centar za socijalni rad Novi Bečej i Centar za socijalni rad Negotin.

    Centar u Nišu spada u najveće i ima 33.257 korisnika i 56 stručnih zaposlenih.

    Valjevski centar koji je kontrolisan spada u srednje velike (prvi na ovoj listi je centar u Somboru), ali pošto je korisnik centra podnosio prijavu protiv stručnog radnika zaposlenog u CSR „Kolubara“, primenom ovog dopunskog kriterijuma izabran je za subjekta revizije.

    Centar za socijalni rad Novi Bečej spada u srednje centre, izabran je za subjekt revizije, jer su i ovde korisnici podnosili prijave – za vršenje diskriminacije zaposlenih i korisnika, nepoštovanja radne discipline, kao i zbog izricanja presude stručnom radniku zbog učinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Ovim je obuhvaćen i jedan CSR sa teritorije AP Vojvodine.

    Centar za socijalni rad Negotin spada u male CSR, sa do pet stručnih zaposlenih, i prvi je na listi „malih“ sa najvećim brojem korisnika – ukupno 2.822.

    Ovim centrima DRi je izrekla ukupno – 22 preporuke za otklanjanje nepravilnosti.

    Među njima su i preporuke CSR Negotin da „uspostavi evidenciju korisnika i dokumentacije na propisani način, radi praćenja procesa rada, poštovanja propisanih rokova i izveštavanja“ (isto važi i za CSR u Valjevu), kao i da „preduzme aktivnosti da se obavljanje stručnih poslova i sticanje licence stručnih radnika vrši u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti“ (ova preporuka važi i za kontrolisani CSR u Nišu).

    Zatim preporuka CSR u Novom Bečeju da „vrši kontrolu rada zaposlenih, u cilju ažurnosti postupanja, odnosno poštovanja propisanih rokova i procedura“ i dr.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Zaplenjena droga za silovanje, uhapšen muškarac

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su N. V. (1986), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo […]