• Koliko ljudi iz Srbije živi u inostranstvu i koje zemlje najčešće biraju?

    Precizne podatke o tome koliko ljudi iz Srbije živi u inostranstvu nema ni Republički zavod za statistiku.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Koliko ljudi iz Srbije živi u inostranstvu i koje zemlje najčešće biraju?
    Foto: Pixabay

    Kako u ovoj instituciji kažu za N1, te podatke nije moguće dobiti popisom stanovništva, jer se on sprovodi samo u Srbiji.

    „Lica koja žive u inostranstvu popisuju se u državama u kojima žive i uključuju se u ukupan broj stanovnika tih država, u skladu sa međunarodnim standardima“, navode u RZS.

    Kako bi se obezbedili bar neki osnovni podaci za analitičke svrhe, u RZS navode da su tokom Popisa 2022. od domaćinstava u Srbiji prikupljeni podaci o članovima njihovih domaćinstva koji su odsutni iz Srbije zbog rada/boravka u inostranstvu.

    „Lica koja su odsutna iz Srbije godinu dana ili duže nisu uključena u naše stanovništvo – ukupno oko 300.000 lica. Podaci koji su prikupljeni za ovaj kontingent lica mogu se posmatrati samo kao uzorak na osnovu kojeg se mogu sagledati starosna, polna, obrazovna itd. struktura, kao i najčešće destinacije naših građana u inostranstvu. Već po tradiciji, najviše naših građana je u Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj…“, kažu u RZS.

    Koliko nas je gde?

    Prema zvaničnim rezultatima popisa u Sjedinjenim Američkim Državama iz 2020 godine, u ovoj zemlji trenutno živi 193.844 Srba. Broj Srba je za oko 18.000 veći od onog sa poslednjeg popisa 2011. godine. Prema zvaničnim podacima sa popisa koji je održan 2010. godine a čiji su rezultati objavljeni godinu dana kasnije, u SAD su se kao Srbi izjasnilo nešto više od 176.000 građana.

    Srba ima najviše u tri države – u Ilinoisu, Pensilvaniji i Ohaju, gde broj naših sunarodnika prelazi ili je oko cifre od 20.000.

    Smatra se, ipak, da je najviše ljudi poreklom iz Srbije u Nemačkoj. Različite su procene o broju ljudi srpskog porekla koji žive u Nemačkoj, a kreću se između 400.000 i 800.000, navodi nemačko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Gradonačelnik Beča Mihael Ludvig rekao je nedavno da oko 76.000 stanovnika Beča poseduje srpsko državljanstvo, a da je još oko 100.000 onih koji imaju poreklo iz Srbije. Prema statističkom zavodu, u Austriji živi 121.643 Srba.

    Procenjuje se da u Švedskoj živi više od 30.000 Srba, a u Norveškoj oko 10.000.

    U Švajcarskoj je na kraju 2016. godine živelo 2,1 miliona stranaca. Državljani Srbije po brojnosti su bili na 7. mestu.

    Ukupno 94.997 stanovnika Australije u popisu je navelo da ima srpsko poreklo, značajno više nego 2016. gone kada ih je bilo 73.901. Srpski jezik kod kuće govori 57.297 osoba, što srpski čini 31. jezikom po rasprostranjenosti, piše N1.

    Prema podacima poslednjeg popisa sprovedenog 2002. godine, utvrđeno je da u Sloveniji živi skoro 40.000 Srba, koji su tada činili dva odsto stanovništva. Prema pojedinim procenama, u Sloveniji trenutno ima i do 150.000 Srba i najbrojnija su manjinska nacionalna zajednica u toj zemlji.

    Rezultati Popisa 2021. pokazuju da je u nacionalnoj strukturi stanovništva Hrvatske udeo Hrvata 91,63, Srba 3,20, Bošnjaka 0,62, Roma 0,46, Italijana 0,36 odsto i Albanaca 0,36 odsto, dok je udeo ostalih pripadnika nacionalnih manjina je pojedinačno manje od 0,30 procenata.

    U Crnoj Gori se 44,9 odsto građana 2011. godine izjasnilo kao Crnogorci, a 28,77 odsto je Srba.

    U Mađarskoj su procene da živi oko 17.000 Srba, što je 0,3% ukupnog stanovništva Mađarske.

    Prema nezvaničnim procenama, u Rusiji živi oko 15.000 ljud srpskog porekla, iako se, prema zvaničnom popisu, navodi broj od 2.500.

    U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gde poslednjih godina živi i radi sve veći broj građana Srbije procenjuje da je u našoj dijaspori oko 10.000 ljudi.

    U Turskoj se procenjuje da je 40.000 Srba, a na Novom Zelandu između 5.000 i 7.000.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Zaplenjena droga za silovanje, uhapšen muškarac

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su N. V. (1986), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo […]