
Penzioneri će, po svemu sudeći, morati još tri godine da sačekaju kako bi se promenila formula za usklađivanje njihovih primanja, čime bi i njihovi čekovi mogli da idu naviše za veći procenat.
To znači da će penzije i dalje zavisiti 50 odsto od rasta zarada i isto toliko od cena na malo, a odnos koji su najstariji tražili, da plate utiču u većem delu, odnosno 70 procenata, odložen je do daljeg. Vlada je nedavno nacrtom fiskalne strategije potvrdila da će se pridržavati „švajcarske formule“ za povećanje penzija, prenose mediji.
Penzioni sistem je od 2020. počeo da primenjuje „švajcarsku formulu“ za povećanje penzija, a ona je rezultirala njihovim povećanjem od 5,4 odsto u 2020. i od 5,9 procenata u ovoj godini. Ta povećanja bila su nešto veća od ostvarenog privrednog rasta tokom krize uzrokovane koronom, jer švajcarska formula s određenim kašnjenjem prati privredne trendove, podsećaju Novosti.
Strategijom je projektovano da će u narednim godinama povećanje čekova biti između 5,5 i šest odsto godišnje, odnosno da će biti malo niže od prognoziranog rasta nominalnog BDP-a. Zbog toga će učešće penzija u BDP-u nakon privremenog povećanja u prošloj i ovoj godini ponovo početi da se postepeno spušta ka nivou od oko 10 odsto.
Prema statistici PIO fonda, za sve kategorije penzionera učešće prosečne penzije u prosečnoj zaradi je 45 odsto, dok je za poljoprivrednike niže i iznosi 19,3 procenta. Za penzionere PIO zaposlenih ovaj postotak iznosi 48, dok je za samostalne delatnosti 43,3 odsto. To je sve manje od očekivanih 50 odsto prosečne zarade, na čemu penzioneri insistiraju od kada je švajcarska formula uvedena.
Upoređuju babe i žabe
Upitan kako komentariše strategiju po kojoj formula neće biti menjana naredne tri godine, Milan Nenadić, predsednik Saveza penzionera Vojvodine, kaže da to nije dobro i da se više ne treba vraćati na 2008. godinu, koju Fiskalni savet uzima kao reper, jer je situacija danas mnogo drugačija nego pre 13 godina.
Naime, tada je učešće penzija u BDP-u bilo 13 i 14 odsto, danas je 10,3, tada je učešće invalidskih penzionera u ukupnom broju bilo 35 odsto, danas je 15 procenata, budžet za penzije nije više opterećen penzijama boraca iz Prvog i Drugog svetskog rata, a osim toga pooštreni su uslovi za penzionisanje. Duže se radi i duže uplaćuju doprinosi što puni kasu PIO fonda, navodi Nenadić za Politiku.
– Sve to govori u prilog činjenici da ne možemo upoređivati babe i žabe. Izmenom formule i usklađivanjem penzija 70 prema 30 one ni tada neće prelaziti 50 odsto prosečne zarade, ali neće ni padati ispod tog procenta. Niko od zvaničnika ne govori da su penzije bile četiri godine umanjene, a da to penzionerima niko nije nadoknadio – ističe.
Osim toga, dodaje, ni plate u Srbiji nisu velike pa da kažemo da je 50 procenata od prosečne zarade veliko. Nije, jer 60 odsto penzionera prima do prosečne penzije od 29.750 dinara. I zbog toga država treba da počne da menja švajcarsku formulu kako bi ona u dogledno vreme i sa 100 odsto pratila rast zarada.
U Udruženju sindikata vojnih penzionera Srbije kažu da se odlukom da se švajcarska formula ne menja naredne tri godine dovodi u pitanje položaj penzionera jer su primanja od 29.374 dinara daleko od prosečne potrošačke korpe, a i penzioneri moraju da se hrane, plaćaju komunalije i da žive.
Penzioneri će, po svemu sudeći, morati još tri godine da sačekaju kako bi se promenila formula za usklađivanje njihovih primanja, čime bi i njihovi čekovi mogli da idu naviše za veći procenat.
