Šta je za mlade „ispod časti“ – poslovi koje generacija Z odbija
Generacija Z sve češće zaobilazi poslove koji su nekada važili za „prirodan početak karijere“.
Generacija Z sve češće zaobilazi poslove koji su nekada važili za „prirodan početak karijere“.
Četvrtina pripadnika takozvane generacije Z, koji imaju od 18 do 27 godina, radije pozove električara nego da sami zamene sijalicu, pokazalo je najnovije istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji.
Domaća generacija Z na tržište rada stupa sa dosta drukčijim očekivanjima i planovima nego njihovi prethodnici, milenijalci.
Tri četvrtine pripadnika generacije „Z“ smatra da prelazak iz škole na tržište rada veoma stresnim, očekuju da im početna plata na prvom poslu bude bar 90.000 dinara, a ne oklevaju da promene poslodavca ako nisu zadovoljni – pokazalo je istraživanje koje je sproveo Infostudov sajt „Startuj“. Čak 57 odsto ispitanika spremno je da razmotri odlazak iz Srbije. Da li su oni nova snaga koja tera poslodavce da se menjaju i postanu bolji?
Rezultati nedavnog istraživanja koje je sproveo ResumeTemplates.com pokazali su da bi 83 odsto zaposlene generacije Z (rođeni između 1997. i 2012.) trebalo na tome da zahvale svojim roditeljima.
Dejtovanje, gosting, bredkrambing, submarining ili podmorničenje samo su neki od izraza koji se mogu čuti kada mladi danas govore o romantičnim vezama. Termini uglavnom nerazumljivi starijima, od kojih su mnogi sa drugih krajeva sveta, postali su svakodnevica za mlade i okvir kojim definišu i određuju pravila i uslove modernog „dejtovanja“.
Prva su “digitalna“ generacija. Zato ne čudi podatak da baš oni najviše koriste društvene mreže. Imaju svoje principe i kada traže posao. Zumeri ili generacija Z – najmlađa generacija na tržištu rada. Davor Sekulski, stručnjak za strateške komunikacije, kaže za RTS da što pre razumemo zumere, kao i način njihovog razmišljenja i kako njihov svet funkcioniše, lakše ćemo moći sa njima da razgovaramo, nešto da im prodamo, da ih zaposlimo ali i – zadržimo na poslu.