Kako fizička aktivnost utiče na balans insulina i nivo šećera u krvi?
Mnogi primete umor posle obroka ili otežano skidanje kilograma, a ne povežu tegobe sa promenama u insulinu.
Mnogi primete umor posle obroka ili otežano skidanje kilograma, a ne povežu tegobe sa promenama u insulinu.
Izbacivanje šećera iz ishrane može imati snažan uticaj na celokupno zdravlje, piše Index.hr. Iako mnogima to zvuči kao logičan korak ka zdravijem načinu života, malo ko zna šta se tačno dešava u telu kada prestanemo da unosimo šećer.
Mnogi ljudi unose više šećera nego što misle – iako ga najčešće povezuju sa kolačima i gaziranim pićima, šećer se krije i u mnogim svakodnevnim namirnicama.
Održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi ključno je za opšte zdravlje, bez obzira na to da li imate dijabetes ili ne.
Kažu da je aluloza slatka, zdrava i bez kalorija i da je pogodna za osobe sa dijabetesom.
Novo istraživanje je pokazalo da smanjenje količine šećera koji deca unose u organizam u prvih 1.000 dana života ih mogu zaštititi od dijabetesa i visokog krvnog pritiska u odraslom dobu.
U Nemačkoj se razmatra jače oporezivanje pića sa velikom količinom šećera, kako bi se smanjio broj gojaznih i dijabetičara. To su već uradile Francuska, Španija, Čile i Saudijska Arabija.
U odnosu na 1950. deca danas jedu 25 puta više slatkiša i uzimaju otprilike 30 puta više gaziranih pića. Za mališane, slatkiši su poput magneta – pored dobrog ukusa, šećer im obezbeđuje energiju neophodnu za svakodnevne fizičke aktivnosti i igru. Ali, koja količina šećera je njima dnevno potrebna?
Smanjenje svetskih zaliha šećera i vrtoglavi rast cena trenutno ne utiču na domaće tržište, jer Srbija ima dovoljno šećera i za svoje potrebe i za izvoz.