FOMO – Strah od propuštanja
Ako i niste čuli za FOMO, možda znate osećaj. Taj akronim obeležava Fear Of Missing Out, strah od toga da propustite neki događaj, iskustvo, informaciju ili odluku koji bi mogli poboljšati vaš život.
Ako i niste čuli za FOMO, možda znate osećaj. Taj akronim obeležava Fear Of Missing Out, strah od toga da propustite neki događaj, iskustvo, informaciju ili odluku koji bi mogli poboljšati vaš život.
Kao lekar, često se susrećem s pacijentima koji boluju od bronhitisa, hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP), stanja koja utiču na disanje i kvalitet života.
Ukoliko vam je bliska navika da dugo skrolujete ili prevlačite prstom novi sadržaj na društvenim mrežama, nakon čega osećate da su vam intelektualne sposobnosti značajno oslabile, onda vam je poznata pojava koja stoji iza reči godine Izdavačke kuće Oksford univerziteta – „brain rot“ ili „truljenje mozga“.
U poslednjih nekoliko godina, lekari širom sveta suočavaju se sa sve većim izazovom – infekcije koje su nekada bile lako izlečive sada predstavljaju veliku opasnost.
Možda postoji dobar razlog zbog kojeg treba uživati u čokoladi tokom predstojeće praznične sezone. Novo veliko istraživanje pokazalo je da ljudi koji redovno jedu čokoladu imaju manju verovatnoću da razviju dijabetes tipa dva. Međutim, postoji jedna napomena.
Svetski dan borbe protiv AIDS-a i HIV-a obeležava se širom sveta svake godine 1. decembra, a ove godine pod sloganom „Ispravnim putem“ naglašava se poziv na akciju da se zaštiti zdravlje svih, kao i prava svake osobe.
Pogoršano mentalno zdravlje, anksioznost, depresija, iskrivljena slika realnosti, zavisnost, nerazvijena empatija i nerazvijene kognitivne sposobnosti su najčešće štetne posledice koje se javljaju kod dece i mladih osoba zbog prekomerne upotrebe društvenih mreža, interneta i računarskih igara, a na koje godinama unazad ukazuju brojna istraživanja u svetu, ali i u Srbiji.
Granica dozvoljenog nivoa aflatoksina u mleku neće, kao što je ranije bilo najavljeno, 1. decembra biti spuštena sa 0,25 na evropski nivo od 0,05 mikrograma po kilogramu i prema odluci Vlade Srbije tako će ostati još godinu dana.
Tokom 2023. godine 39,9 miliona ljudi širom sveta živelo je sa sidom, a otprilike 630.000 ljudi umrlo je od ove bolesti, navodi se u izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Na pitanja o tome zašto vakcina pokazuje slabiju efikasnost kod nekih osoba i da li se taj problem može rešiti, odgovario je dr Janko Samardžić, specijalista kliničke farmakologije i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Upravnik Klinike za kardiologiju Instituta „Dedinje“ profesor Petar Otašević upozorio je danas da su kod osoba koja konzumiraju energetska pića vidljivi skokovi krvnog pritiska i srčane frekvencije.
Broj slučajeva malih boginja na globalnom nivou povećan je za 20 odsto prošle godine zbog toga što je vakcinacija izostala u najsiromašnijim zemljama sveta i onim zahvaćenim sukobima, saopštili su danas Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Studija objavljena u časopisu Lanset pokazuje da se broj ljudi sa dijabetesom udvostručio u poslednjih 30 godina na više od 800 miliona širom sveta.
Svetski dan borbe protiv dijabetesa obeležava se 14. novembra, na dan kada je rođen Frederik Banting, naučnik koji je sa Čarls Bestom 1922. godine otkrio insulin.
Preko 2.000 pacijenata, među kojima su i deca, čeka na transplataciju organa u Srbiji.
Od 28. oktobra do 3. novembra u Srbiji zabeleženo je 6.819 slučajeva oboljenja sličnih gripu.
U Srbiji svaka druga osoba ima prekomernu telesnu težinu, svaka peta je gojazna. Procenjuje se da će ih biti sve više.
Psorijaza je hronična inflamatorna bolest kože i zglobova, od koje u Srbiji boluje oko 140.000 ljudi. Kod pacijenata se javljaju promene na koži, crvenilo, ljuspanje kože, svrab, bol…
Zdravi obroci i hranljive namirnice u pravoj meri i količini – svi znamo da je zdrava ishrana osnova za blagostanje i ravnotežu u našem telu.
Zadržati fokus postaje sve teži zadatak u doba ekrana i mobilnih telefona, čija nas obaveštenja prekidaju u svim poslovima i aktivnostima. Ipak, da li se raspon naše pažnje konstantno i nepovratno smanjuje ili samo treba da napravimo pauzu kako bismo odmorili preopterećene kognitivne resurse?