• Dug bankama porastao 9,7 odsto u odnosu na prošlu godinu

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Više od 3,2 hiljada milijardi dinara iznosio je dug po bankarskim kreditima u Srbiji na kraju maja što je 9,7 odsto više nego pre godinu dana, navodi se u majskom Kreditnom izveštaju Udruženja banaka Srbije. Najveće je zaduženje pravnih lica čija stopa rasta 9,7 odsto, sledi stanovništvo čiji su ukupni krediti veći za 9,8 odsto, dok su krediti preduzetnika veći za 7,5 posto.

    Prema vrsti kredita za 11,2 posto za godinu dana veći su gotovinski krediti, dok su stambeni i krediti za adaptacije u porastu od 14,5 posto.

    Najmanja docnja pri plaćanju je 2,3 posto kod stanovništva, slede pravna lica sa docnjom od 3,1 odsto, pa preduzetnici gde je ona 4,9 odsto. Kod stanovništva broj korisnika kredita za godinu dana uvećan je za 5,6 odsto, a lizing ugovora za 4,1 procenat.

    Stanovnici su za godinu dana povećali broj tekućih računa za 3,5 odsto, broj takvih računa u docnji povećan je za 11,7 procenata,a dok je iznos dozvoljenog prekoračenja na kraju maja 2022. godine bio manji za 2,7 odsto.

    Smanjen je broj kreditnih kartica za 2,8 posto, dok je broj njihovih korisnika manji za dva procenta.

     

    Više od 3,2 hiljada milijardi dinara iznosio je dug po bankarskim kreditima u Srbiji na kraju maja što je 9,7 odsto više nego pre godinu dana, navodi se u majskom Kreditnom izveštaju Udruženja banaka Srbije. Najveće je zaduženje pravnih lica čija stopa rasta 9,7 odsto, sledi stanovništvo čiji su ukupni krediti veći za 9,8 odsto, dok su krediti preduzetnika veći za 7,5 posto.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Prijava za godišnji porez na dohodak do 15. maja

    Sva fizička lica koja su u 2023. godini ostvarila dohodak u iznosu većem od 4.269.564 dinara dužna su da najkasnije do 15. maja 2024. godine na portalu e-porezi provere iskazane podatke u unapred […]

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]