• Srbija i politika: Zašto se Srpska napredna stranka nijednom nije pocepala, a Demokratska stranka jeste

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    „Mir, mir, mir, niko nije kriv“, često se u Srbiji može čuti na kraju svađa i razmirica, koje su uobičajene svuda, pa i u politici – ili možda posebno tamo, čak i među političkim saborcima.

    Iako je Srpska napredna stranka (SNS) na nedavnim izborima zadržala vlast u Beogradu, smena dve naprednjačke garniture na čelu grada prošla je uz dosta bure, gotovo kao da nije reč o članovima iste partije.

    „Mi imamo sada puno problema, naročito po prigradskim opštinama i rubnim delovima grada, gde je bivši zamenik išao onom svojom prikolicom, obećavao ljudima svašta“, izjavio je krajem jula Aleksandar Šapić, novi gradonačelnik Beograda.

    Šapić je tu aludirao na Gorana Vesića, donedavnog zamenika gradonačelnika, a takođe naprednjaka, i njihov sukob počeo je da isplivava na površinu.

    Ipak, iako je i ranije bilo sukoba između visokih funkcionera SNS-a, ona se nijednom nije pocepala, dok je opoziciona Demokratska stranka (DS) poznata po brojnim podelama.

    „Naravno da ima različitih stavova i ideja, ali mi svi sledimo jednu politiku, a to je politika koju je definisao i koju definiše predsednik Aleksandar Vučić“, kaže za BBC na srpskom Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe naprednjaka u Narodnoj skupštini.

    Erik Gordi, profesor na Univerzitetskom koledžu u Londonu, SNS upravo vidi kao „lidersku stranku“, ističući da je to jedan od razloga njenog opstanka.

    „Zna se ko tamo vodi glavnu reč i on uspešno sprečava da se pojavi bilo kakva figura koja može da mu bude konkurencija… Donekle po modelu Josipa Broza Tita“, smatra Gordi.

    Lider DS-a Zoran Lutovac u razgovoru za BBC na srpskom kaže da je kontrola vlasti jedan od ključnih razloga opstanka SNS-a, dok Borko Stefanović, bivši zvaničnik demokrata, a danas funkcioner Stranke slobode i pravde (SSP), vlast naziva „najčvršćim cementom“.

    „Stranke koje su na vlasti uvek opstaju, pored svih razlika i takozvanih disidenata u njihovim redovima… Zacementirane su vlašću“, navodi Stefanović za BBC na srpskom.

    A upravo je iz tabora DS-a u poslednjih 30 godina nastalo petnaestak partija, od Demokratske stranke Srbije (DSS) do SSP-a, Nove stranke, Narodne i brojnih drugih.

    Poslednja velika podela među demokratama usledila je posle 2012, kada su naprednjaci preuzeli vlast.

    „Iako su bili najpopularnija stranka, koja je držala sve poluge vlasti, sve je tako brzo palo upravo zato što su vlast i moć dugo bili jedino što je ljude privlačilo u DS, a ne neke ujedinjavajuće političke ideje“, smatra Gordi.

    „Ipak, iako je DS dugo bila takva, SNS je sve to još više.“

    Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka kaže za BBC na srpskom da unutarstranačke podele mogu da „doprinesu demokratičnosti društva i povećanom političkom takmičenju“.

    „Što su stranke jače unutar sebe i što su zatvorenije, to su i manje demokratične, što se reflektuje i na čitavo društvo“, smatra Spasojević.

     

    Srpska napredna stranka – sukobi bez epiloga

    „Fukara od ministarke.“

    Tim rečima je ministarku građevinarstva Zoranu Mihajlović nedavno nazvao Vladimir Đukanović, koji nije član opozicije, već visoki funkcioner njenog SNS-a.

    Iako su i Đukanović i Mihajlović članovi Predsedništva stranke, njihovi sukobi često se preliju i na društvene mreže, pa završe u medijima.

    Iako to nije jedini veliki sukob koji je u poslednjih desetak godina izbio u taboru naprednjaka, SNS je uvek opstajao u obliku koji ima danas – nije se podelio.

    Miloš Vučević, gradonačelnik Novog Sada i takođe član Predsedništva SNS-a, kaže za BBC na srpskom da su u toj stranci „dozvoljena različita mišljenja“.

    „Imamo otvoreni dijalog, konkurenciju ideja, iako se SNS u delu javnosti i medija prikazuje kao mesto gde ne smete da imate mišljenje“, navodi Vučević.

    „Ne, često se vode rasprave i mislim da demokratičnost samog SNS-a utiče i na demokratičnost cele Srbije.“

    Milenko Jovanov dodaje da naprednjaci „unutarstranačke različitosti rešavaju na stranačkim organima i tamo raspravljaju o svemu“.

    Aktuelni lider DS-a Zoran Lutovac za to vreme žestoko kritikuje naprednjake, tvrdeći da stranku održavaju „gvozdena vojnička disciplina“ i to što „vlast koriste ne u javnom, već u sopstvenom interesu“.

    Politikolog Spasojević smatra da postoji nekoliko razloga opstanka Napredne stranke u ovom obliku: „Vlast, činjenica da su ubedljivo najjača stranka, kao i to da nema opozicije koja bih ih mogla izazvati“.

    „To znači da svi oni koji su u stranci, a koji su možda nezadovoljni, znaju da im je mnogo bolje da ostanu unutar SNS-a, nego da razmišljaju o nekim alternativama.“

    Jovanov negira da vlast održava njegovu stranku.

    „Dokaz da ta teza apsolutno ne stoji jeste to što se o podelama u Srpskoj naprednoj stranci pričalo i kada smo bili u opoziciji – i tada su mnogi očekivali raskole, podele, ali se SNS i u opoziciji i na vlasti ponaša isto“.

    Još jedna važna stavka opstanka naprednjaka, dodaje Spasojević, jeste to da „njihova vlast i popularnost proizilaze iz Aleksandra Vučića“.

    „To znači da su svi okrenuti ka njemu i tamo grade pozicije, a ne odnosu na birače.“

    Isto navodi Gordi, dodajući da u okviru SNS „nikada nisu nije postojale ideje“:

    „Shvatili su na samom početku, sa pravom, da je za njih opasno da imaju ideje“, kaže Gordi.

    Vučević tu kaže da je pored „zajedničkog cilja za jaču Srbiju“, homogenost „naravno očuvana i snažnim liderstvom“.

    „Dobar fudbalski tim ne može da postoji bez snažnog lidera, trenera ili selektora, a isto je i u politici i u stranačkom životu“, smatra Vučević.

    Ipak, kao što i u fudbalskim timovima često dolazi do razmirica oko toga kako tim treba da igra – slično je i u politici.

     

    Iako je Srpska napredna stranka (SNS) na nedavnim izborima zadržala vlast u Beogradu, smena dve naprednjačke garniture na čelu grada prošla je uz dosta bure, gotovo kao da nije reč o članovima iste partije.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    U Srbiji dom košta od 400 do 4.802.000 evra

    Subotica je već tri godine prvi grad u Vojvodini po broju prodatih kuća, gde ih je od 2021. do 2023. prodato 3.152, a cene su bile od 1.000 do 245.000 evra. […]