• VIDEO: Trideset godina od demonstracija 9. marta

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Pre 30 godina, 9. marta 1991. u Beogradu su održane prve masovne demonstracije protiv režima Slobodana Miloševića.

    Postale su simbol borbe i građanskog otpora, ali i jedan od simbola velikih i neostvarenih snova, kao i propuštenih šansi.
     
    Demonstracije 9. marta su na ulice izvele oko 100.000 ljudi, po gradu je razmešteno 10.000 policajaca, a na beogradske ulice izašli su i tenkovi. U sukobu demonstranata i policije nastradale su dve osobe. Mnogi su saglasni u mišljenju da ne bi bilo demonstracija 1996. i 1997. godine, kao ni 5. oktobra, da nije bilo 9. marta i prvih pobeda „plišane revolucije“.
     
    Ipak, za rušenje Miloševićevog režima bilo je potrebno još 10 godina, a ostaje pitanje da li bi sav užas koji je zadesio bivšu Jugoslaviju bio izbegnut da je režim pobeđen tog 9. marta.
     
     

     
    Povod za demonstracije bilo je huškačko izveštavanje TV Beograd, koja je tada prvi put nazvana „TV Bastiljom“. Naime, reč je o državnom komentaru koji je pročitao urednik Slavko Budihna, u kome se navodi da SPO sarađaju sa proustaškim režimom u Hrvatskoj. Vuk Drašković je proglasom 16. februara pozvao na demonstracije „9. marta, tačno u podne, na Trgu republike“.
    Glavni zahtevi demonstranata bile su smene direktora RTS Dušana Mitevića i još četvorice urednika – Slavka Budihne, Predraga Vitasa, Ivana Kriveca i Sergeja Šestakova. Miloševićev režim nije želeo da dozvoli demonstracije, pa je policija blokirala prilaze Trgu i od jutra počela da potiskuje demonstrante, koristeći palice, suzavac i vodene topove.
     
    Pred naletom policije, lideri opozicije su se sklonili u Narodno pozorište, a sa terase zgrade Drašković je izdao komandu – „Juriš!“. Tada su počeli žestoki, višečasovni sukobi na ulicama Beograda.
     
    Tog dana je policija nasilno zabranila Radio B92 i cenzurisala Studio B. Uveče su ulice bile potpuno puste, a „mir“ su čuvali tenkovi. „Deveti mart“ ipak nije završen te noći, on se prelio i na naredni dan, kada su se organizovali studenti na Terazijskom platou. Na kontra-mitingu SPS, funkcioner te stranke Dušan Matković je pozvao okupljene penzionere da „krenu na Terazije i razjure sramotu Srbije“. Studenti su tokom mitinga nazivani „ustašama“ i „huliganima“. Tada je brojnim podelama u društvu dodata još jedna – „roditelji na Ušću, deca na Terazijama“. 
     
    U haosu su poginuli maturant Branivoj Milinović (18) i policajac Nedeljko Kosović (54). Milinović je kod „Londona“ pogođen iz vatrenog oružja kada je policija otvorila vatru ka grupi demonstranata, dok je Kosović stradao bežeći od demonstranata posle pada sa visine od pet metara kod „Beograđanke“. 
     
    Dragana Milojević Srdić, jedan od simbola 9. marta, čija je slika kako prkosi vodenom topu obišla svet, izjavila je kasnije da su „danas na vlasti svi, a da je ona, sanjajući drugačiju Srbiju, ostala samo slika na bedžu“.
     

    Pre 30 godina, 9. marta 1991. u Beogradu su održane prve masovne demonstracije protiv režima Slobodana Miloševića.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija